>
LASTOVO – Pokladno razdoblje na otoku Lastovu počinje blagdanom Sv. Antuna 17. siječnja kada se održava prvo balo na kojem kapo sale pozdravi prisutne mještane i posebne goste poput načelnika općine, liječnika i svećenika te najavi početak pokladnih običaja. Od toga svečanog bala i maškarama je omogućen dolazak i sudjelovanje u zbivanjima. Na blagdan Gospe Kandalore, 2. veljače izlazi lira te svojim specifičnim, prodornim zvukom prati sve važne trenutke i radnje lastovskog poklada do Čiste srijede kada pokladne čarolije nestane, a cijelo selo utihne i vrati se svojoj svakodnevici.
Na blagdan Gospe Kandalore okupi se nekoliko članova pokladarskog društva i „idu na halekanje pod kostanju“. Halekanje je karakteristično uzvikivanje pokladnog uzvika „Uvo!“, tri puta za redom. „Uvo!“ je tajanstven uzvik kojem nitko ne zna objasniti značenje, ali je sastavni i neizostavni dio lastovskog pokladnog zbivanja.
Povorku predvodi sanatur s lirom, prati ga kapo sale, pa članovi društva u parovima. Povorka se dijeli u dvije skupine za pjevanje pjesme Podiglo se malo četovanje. Dvije skupine društva naizmjenice pjevaju pjesmu uz pratnju lire. Pjevajući idu prvo do Gornje luke do kamena gdje će na Pokladni utorak vezati uzu. Prolazeći pokraj Crkve Sv. Kuzme i Damjana, lira prestaje svirati i pjesma utihne jer je nekada na tome mjestu bilo groblje. Po dolasku na Gornju luku povorka se zaustavlja i uz pratnju lire prvo jedna grupa viče „Uvo!“, zatim druga, pa obje zajedno. Potom nastavljajući pjesmu idu do kuće meštra od Poklada odnosno čovjeka koji izrađuje pokladnog lutka, gdje se zaustavljaju i na isti način halekaju te nastavljaju svoj povratak u salu. Prije ulaska u salu još jednom zahalekaju, a potom slijedi zajednička večera.
Na otoku Lastovu, ranije dok je bilo više društava, na Gospu Kandaloru na zajedničkoj večeri bi se odlučilo kojoj će sali pripasti čast da organizira feštu poklada za tu godinu. Nakon dogovora članovi društva bi otišli uz pratnju lire do Gornje luke gdje zahalekali tri puta „uvo“ što je bila obavijest pučanstvu da je dogovor postignut i da će biti Poklad. Isto bi uradili i pred kućom krojača, kako bi i on bio obaviješten o Pokladu. Za vrijeme Austrije, kapo sale, kojemu bi bila povjerena čast da organizira poklade, otišao bi do općine zatražiti dozvolu i uplatiti kaparu, koja bi mu bila vraćena ako je festa poklada prošla bez izgreda.
Nakon halekanja lira smije doći u salu i obavezna je pratiti sve reprezentativne sastavnice običaja do kraja pokladnih zbivanja.
Izvor i fotografije: Institut za etnologiju i folkloristiku, Udruga Lastovski poklad
PROČITAJTE JOŠ:
LASTOVSKI POKLAD Jedan od najstarijih karnevalskih običaja Europe
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev