SPLIT – Vice Mihanović, HDZ-ov kandidat za splitskog gradonačelnika, ravnatelj Lučke uprave u Splitu, fakultetski predavač i predsjednik gradskog ogranka HDZ-a je, kako ekskluzivno otkrivaju Index Istrage plagirao dio doktorske disertacije “Ekonomski učinci pomorskog prometa i transporta u funkciji gospodarskog razvoja” koju je obranio 28. veljače 2018. godine na osječkom Ekonomskom fakultetu.
Mihanović u disertaciji na nekoliko desetaka mjesta koristi tuđe rečenice i čitave pasuse, a pritom ne navodi izvore ni preuzeto označava kao citat, pa nije moguće govoriti o propustu ili greškama, nego o očitoj namjeri da prepisane definicije, stavove i zaključke prikaže kao svoje. Nakon obrane doktorata izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docent te je u prosincu 2019. godine na Pomorskom fakultetu u Splitu postao predavač na kolegiju “Financiranje u brodarstvu” gdje radi “u dopunskom radnom vremenu” zajedno s još nekim stranačkim kolegama.
U drugom dijelu članka Index istrage opširno uspoređuju dio onoga što je Mihanović prepisao s originalnim tekstovima, a ovdje ćemo, za početak, spomenuti da njegova disertacija na 196 stranica nudi široku lepezu tipfelera, ali i potpuno nesuvisle rečenice. Šampionka, navest ćemo je još jednom u tekstu, na stranici je 25. Evo je: “Teorijska paradigma rasta trajnog propusnosti izazvala je operativna, društvena i ekološka zabrinutost, s obzirom na rizik od prekomjernog kapaciteta i disekonomija razmjera.” Ha, što kažete? Riječ je o nespretno prevedenoj rečenici iz tuđeg rada objavljenog na engleskom jeziku. Ni autoru doktorata, ni mentorici, ni stručnom povjerenstvu nije zasmetala, ni učinila se neprimjerenom za školsku zadaćnicu lošijeg učenika, a kamoli za doktorat. No, ona je sitan dio problema.
Program PlagScan, kreiran za otkrivanje plagijata u ovakvim radovima, detektirao je u Mihanovićevu doktoratu 18.3 posto ukradenog teksta, no Index je utvrdio da je Mihanović preuzeo više. PlagScan, naime, pronalazi samo ono što autor prepiše iz izvora dostupnih na internetu na jeziku na kojem je napisan rad. Kako je Mihanovićev doktorat na hrvatskom, u onih 18 posto nije, na primjer, ušlo prepisivanje čitavih pasusa iz članka “Analyzing Maritime Economy in the Mediterranean: A Focus on the Campania Region”, autora Francesca Parole, Marcella Risitana, Ilaria Tutorea i Marca Ferrettia, objavljenog 2014. godine u recenziranom akademskom časopisu Rivista Italiana di Economia Demografia e Statistica Talijanskog društva za ekonomiju, demografiju i statistiku. Mihanović članak navodi na kraju jednog pasusa i u popisu literature, ali najveći dio njegovih rečenica koje prepisuje uopće ne označava kao citat.
Odnosno, predstavlja ih kao svoje.
U tome, ali u više desetaka slučajeva, koliko smo ih otkrili što uz pomoć PlagScana, što samostalno, Mihanović izravno krši Upute za pisanje seminarskih, završnih, diplomskih radova i doktorske disertacije koje je osječki Ekonomski fakultet donio 2014. godine, četiri godine prije njegova doktorata. U tim Uputama, čiji su autori profesori Antun Šundalić, Josip Mesarić i Marijana Zekić Sušac, jasno je opisano kako se pravilno citira.
“Za pisanje studentskih radova na Ekonomskom fakultetu u Osijeku preporučujemo američki (harvardski) stil o kojemu više informacija donosimo u nastavku. Američki, tzv. harvardski stil pisanja je onaj prema kojemu se citat, parafraza ili interpretacija označava u tekstu tako da se na kraju rečenice u zagradi navede prezime autora djela, godina izdanja i po mogućnosti stranica(e) s koje se citira, parafrazira ili interpretira tekst, npr. (Milas, 2009:563)”, stoji u Uputama.
Precizira se i da se ovih pravila treba pridržavati ne samo kod citiranja, nego i pri parafraziranju i interpretiranju tuđih rečenica. Upute propisuju kako je “citiranje doslovno preuzimanje teksta (ili izgovorenih riječi) iz drugih izvora, dakle prenošenje od riječi do riječi dijela tuđeg rada”, parafraziranje autorovo prepričavanje “većih dionica tuđeg teksta, čak cijelih članaka ili knjige”. U Uputama stoji: “Osim što je obvezan navesti izvor djela koji parafrazira, autor je obvezan voditi računa da parafraziranjem vjerno prikaže izvorno djelo.”
Konačno, dopušteno je interpretirati nečiji tekst. Interpretiranje je opisano kao “prikazivanje autorova razumijevanja tuđeg pisanog djela, predstavljene ideje ili održanog govora. Iako kod interpretacije autor dodaje vlastite ideje, vlastito razumijevanje značaja tuđeg djela, ipak je obvezan pozvati se na izvor”, objašnjavaju Upute osječkog fakulteta na kojem je Mihanović obranio doktorat, a potom i detaljno opisuju pravilan način navođenja korištene literature na kraju doktorskog rada. Da je autorima bilo jako važno ukazati na izostanak tolerancije prema prepisivačima, svjedoči i to što u Uputama na još jednom mjestu navode kako su studenti dužni “pozvati se na izvor u samom tekstu na način da se iza rečenice ili odjeljka koji je preuzet od drugog autora prema određenom stilu navede izvor”. Ponovno opisuju harvardski stil citiranja i navode da je i na kraju rada, u popisu literature, potrebno navesti puni izvor.
“U suprotnom, ako se preuzima tekst drugog autora bez navođenja izvora, riječ je o plagiranju. Plagiranje označava preuzimanje tuđih ideja, mišljenja, stavova, rezultata i sl. bez navođenja originalnog izvora, čime se tuđi rad prikazuje kao vlastito djelo. Plagiranje je strogo zabranjeno te prema Pravilniku o stegovnoj odgovornosti studenata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, članak 7, stavak 5, predstavlja tešku povredu studentskih obveza i neispunjavanje obveza za što su predviđene sankcije kao što su zabrana polaganja ispita, privremeno isključenje sa studija ili isključenje sa studija.”
Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju u članku 37. veli da se znanstveno zvanje može oduzeti “ako se utvrdi da znanstveni radovi na temelju kojih je znanstvenik izabran u znanstveno zvanje predstavljaju plagijat ili da su istraživanja na kojima se temelje krivotvorena”. Postupak oduzimanja zvanja može pokrenuti znanstvena organizacija, matični odbor, područno vijeće, Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj ili Odbor za etiku.
Idemo na plagijate u Mihanovićevu doktoratu.
U uvodu piše da mu se rad sastoji od teorijskog i empirijskog dijela. “Teorijski dio disertacije u središte pozornosti stavlja teorijsku raspravu o pomorstvu kao gospodarstvenoj djelatnosti i pomorskom gospodarstvu koje u novije doba sve više privlači pozornost znanstvenika i donositelja javno-političkih odluka s obzirom na višestruke utjecaje koje pomorstvo ima na gospodarski i društveni razvoj”, najavljuje aktualni HDZ-ov kandidat za splitskog gradonačelnika te veli kako se u empirijskom dijelu bavi “znanstvenim verificiranjem postavljenih hipoteza na temelju provedenog istraživanja. Kao metoda prikupljanja korišten je strukturirani upitnik kojim su se prikupljala stajališta koncesionara, a koji obavljaju gospodarsku aktivnost na lučkom području grada Split”, piše Mihanović.
Kako teorijski dio “u središte pozornosti stavlja teorijsku raspravu o pomorstvu”?
Čestim prepisivanjem tuđih misli. Da bi čitatelj shvatio kakav je Mihanović prepisivač, počet ćemo od stranice 38 gdje piše: “Zbog činjenice da se u posljednjih dvadeset godina broj teških cestovnih vozila na europskim cestovnim koridorima povećao za 50 %, pojavila se potreba za pronalaženjem alternativnih načina prijevoza roba u Europi. Budući da je takvo povećanje cestovnog prometa dovelo do smanjenja protočnosti europskih cestovnih koridora, Europska komisija razvila je projekt Short Sea Shipping. Osnovni cilj jest pronalaženje načina za premještanje tereta s cestovnih koridora na alternativne putove, ponajprije more, željeznicu i unutarnje vodene putove”, veli Mihanović.
Pogledajmo sada što je o istoj temi pisao magistar Juraj Bukša u stručnom članku objavljenom u Pomorskom zborniku 2006. godine, 12 godina prije Mihanovića: “Potreba za pronalaženjem alternativnih načina prijevoza roba u Europi proistekla je iz činjenice da se u posljednjih 20 godina za 50 % povećao broj teških cestovnih vozila na europskim cestovnim koridorima. Budući da je takvo povećanje cestovnog prometa dovelo do smanjenja protočnosti europskih cestovnih koridora, Europska komisija razvila je projekt Short Sea Shipping. Osnovni cilj jest pronalaženje načina za premještanje tereta s cestovnih koridora na alternativne putove, u prvom redu more, željeznicu i unutarnje vodene putove”, stoji u sažetku, na samom početku Bukšina članka koji Mihanović uopće ne spominje. Ni u tekstu, ni u popisu literature.
K tome prepisano ne označava navodnicima, niti iz jednog detalja čitatelj ne može zaključiti da ove rečenice nisu Mihanovićeve. Čak prepisuje Bukšinu informaciju o pedesetpostotnom porastu broja teških cestovnih vozila na europskim cestama “u posljednjih 20 godina”, iako je Bukšin članak napisan 12 godina prije Mihanovićeva doktorata. Da je Plenkovićev favorit barem napisao “posljednjih 30 godina”, učinilo bi se da prepisuje s razumijevanjem. Ali nije.
Ok, dogodilo se jednom, reći će skeptici. Jednom? Ma kakvi.
Vraćamo se na prvu stranicu doktorata. Mihanović piše: “Prometne i transportne usluge kao jedan od ključnih čimbenika uslužnoga sektora, svojim značajem nadilaze okvire pripadajućih sektora, stoga su gotovo jednako nezamjenjive kako zbog zadovoljenja potreba stanovništva, tako i zbog zadovoljenja potreba poduzetnika i poduzeća iz drugih gospodarskih sektora.”
Rečenica nije označena kao citat, na njezinu kraju ne navodi se izvor. Izgleda kao Mihanovićeva.
Evo što su o istoj temi pisali Ratko Zelenika i Drago Pupovac i to 2000. godine, 18 godina prije Mihanovića, u časopisu Ekonomski pregled: “Transportne usluge, kao jedne od ključnih usluga uslužnoga sektora svojim značenjem prevazilaze okvire pripadajućeg im sektora, pa su gotovo jednako nezamjenjive, kako zbog zadovoljenja potreba stanovništva, tako i zbog zadovoljenja potreba poduzetnika i tvrtki iz drugih gospodarskih sektora”, stoji u znanstvenom članku koji, ponovimo, Mihanović ne spominje u doktoratu. Niti, ponovimo i to, označava da ga je preuzeo.
Idemo na drugu stranicu. Mihanović navodi: “Ova je strategija prva makroregionalna strategija EU s velikim brojem država koje nisu članice EU – Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija – a koje surađuju s državama članicama – Hrvatska, Grčka, Slovenija i Italija. Ova se strategija usredotočuje na mogućnosti pomorskog gospodarstva kroz četiri stupca: plavi rast, povezivanje regije, kvaliteta okoliša i održivi turizam. Povezanost, zaštita okoliša i održivi turizam – sektori su koji bi trebali imati vodeću ulogu u otvaranju radnih mjesta i jačanju gospodarskog rasta u regiji (Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, 2017).”
Na stranici Europske komisije nalazimo priopćenje od 18. lipnja 2014. godine. U njemu stoji: “To je prva makroregionalna strategija EU-a s toliko velikim udjelom država izvan EU-a (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija), a koje surađuju s državama članicama (Hrvatska, Grčka, Italija i Slovenija). Naglasak je strategije uglavnom na mogućnostima pomorskog gospodarstva (plavi rast, prometna povezanost kopna i mora, energetska povezanost, zaštita okoliša i održivi turizam), a riječ je o sektorima koji će sigurno igrati ključnu ulogu u otvaranju radnih mjesta i jačanju gospodarskog rasta u regiji.”
Mihanović je promijenio nekoliko nebitnih riječi, zagrade zamijenio crticama, dodao sintagmu “četiri stupca” i riječi iz priopćenja Europske komisije sastavljenog 2014. godine pripisao hrvatskom Ministarstvu znanosti i obrazovanja.
Na trećoj stranici Mihanović definira: “Prijevoz je specijalizirana djelatnost koja s pomoću prometne suprastrukture i prometne infrastrukture omogućuje proizvodnju prometne usluge. Prevozeći robu (teret, materijalna dobra), ljude i energiju s jednog mjesta na drugo, prijevoz organizirano svladava prostorne i vremenske udaljenosti”, piše gradonačelnički kandidat, bez oznake citata.
Evo što su o istome napisali profesori Ratko Zelenika i Zdravko Zekić u članku “Mega i ‘niša’ prijevoznici multimodalnog transporta u kaleidoskopu kompatibilnosti i komplementarnosti” objavljenom u časopisu “Naše more” još 1997. godine, ravno 21 godinu prije Mihanovića: “Transport je specijalizirana djelatnost koja pomoću prometne suprastrukture i prometne infrastrukture omogućuje proizvodnju prometne usluge. Prevozeći robu (teret, materijalna dobra, stvari, tvari) ljude i energiju s jednog mjesta na drugo, transport organizirano svladava prostorne i vremenske udaljenosti.”
I u ovom slučaju Mihanović ne samo što ne označava citirano, nego ni ne spominje izvor. U redu, mijenja “prijevoz” u “transport”.
“Ekonomiku pomorstva” Frane Mitrovića Mihanović spominje na nekoliko mjesta, no ne i na četvrtoj stranici gdje iz nje prepisuje sljedeće: “Prijevozni posao temelji se na ekonomskom učinku. Taj učinak ovisi o odnosu troškova koji nastaju tijekom putovanja i transporta, tj. prihoda koji se ostvaruju na tom putovanju i transportu. Prihod je naknada koju brodar dobije od izvršenja prijevozne usluge, a troškovi nastaju iz rashoda kojemu je brod izložen u lukama i za vrijeme putovanja. Prema tome postoje dva interesa na pomorskom tržištu: (i) interes brodara jest ostvariti što veći prihod od izvršenog prijevoza i/ili transporta; (ii) interes vlasnika jest da preveze putnike ili robu uz što manji trošak.”
Evo što je Mitrović napisao 11 godina prije Mihanovića: “Prijevozni se posao temelji na ekonomskom efektu koji se očekuje od plovidbe. Taj efekt zavisi od odnosa troškova koji nastaju za vrijeme trajanja nekog putovanja, i prihoda koji se ostvare na tom putovanju. Prihod je naknada koju brodar dobiva za izvršenje prijevozne usluge, a troškovi broda proizlaze iz rashoda kojima je brod izložen u lukama i za vrijeme plovidbe. Postoje dva, u biti suprotna interesa: interes brodara da ostvari što veći prihod od izvršenog prijevoza i interes vlasnika tereta da se teret preveze uz što nižu cijenu.”
Ovdje aktualni HDZ-ov gradonačelnički kandidat u Splitu pokazuje stanovitu invenciju i volju za interveniranjem u tekst tako što mijenja nekoliko nebitnih riječi. Uostalom, vidite i sami, pišu Index. istrage.
Mislite, sve ovo je slučajnost?
Cijeli tekst o plagijatu doktorata ravnatelja Lučke uprave u Splitu, Vice Mihanovića, pročitajte OVDJE.
A o ovom tekstu na Facebooku se izjasnio i prozvani Mihanović:
– Ne pada mi na pamet komentirati konstrukcije i podvale aktivističkog portala čija je jedina zadaća difamacija osoba i institucija koje se ne uklapaju u njihov aktivističko-rušilački svjetonazor. S njima će komunicirati moj odvjetnik i oni će svoje tvrdnje morati dokazati na sudu. Sve što sam u životu radio, radio sam časno i pošteno, pa tako i svoju doktorsku disertaciju. Cilj ovog napada, po njihovom poznatom obrascu, je pokušaj moje osobne diskreditacije. Kad mi ništa ne mogu pronaći onda su se uhvatili citata iz doktorata. Na žalost autora ovog pamfleta i njegovih nalogodavaca, u tome neće uspjeti. Bez obzira na ovakve i slične napade, koje očekujem i u nastavku kampanje, ustrajat ću u onome što sam započeo i u tome me neće pokolebati ma što izmišljali i konstruirali – iznio je svoju verziju Mihanović.
D.G.
NP Brijuni je bez ravnatelja još od HDZ-ovog Marna Milotića kojemu je mandat istekao u listopadu 2021. godine. U gotovo
Ravnatelj splitskog KBC-a Julije Meštrović zatražio je od Upravnog vijeća odrješenje s te funkcije, objavio je Dalmatinski portal. - Sredinom
Nataša Stojkovski imenovana je vršiteljicom dužnosti ravnateljice Javne ustanove Nacionalni park Brijuni na razdoblje od pola godine, počevši od 29.
ZADAR – Od sedam pristiglih ponuda izborno povjerenstvo je jednoglasno odlučilo da će novi ravnatelj Lučke uprave Zadar biti Željko Knežević.
Jadranski web portal
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev
