Kina zabrinuta zbog “Indo-pacifičkog NATO-a”: “Ta strategija je opasna poput širenja na istok Europe”

Bauk ‘Indo-pacifičkog NATO-a’ ubrzava odvajanje Kine od Zapada, naslovio je Financial Times analizu koju su sastavili njegovi dopisnici Edward White i Tom Mitchell.

Oni podsjećaju kako su kineski dužnosnici i analitičari tjednima podržavali tvrdnje Rusije da je širenje NATO-a u Europi izazvalo njegovu invaziju na Ukrajinu. Sada, kaže Financial Times, upozoravaju na novu sablast kako bi opravdali svoju potporu ruskom ratu: “Indo-pacifički NATO” koji bi u konačnici mogao natjerati Kinu da se odvoji od Zapada i postigne samodostatnost u svemu, od hrane do poluvodiča.

Otkako su Xi Jinping i Joe Biden tijekom dvosatnog telefonskog razgovora 18. ožujka odbili odstupiti od svojih međusobno suprotstavljenih procjena sukoba, kineski diplomati krenuli su u retoričku ofenzivu, tvrdeći da su savezi predvođeni SAD-om prijete Pekingu kao i Moskvi, prenosi Jutarnji list.

Većina njihovog bijesa usmjerena je na strategiju “slobodnog i otvorenog Indo-Pacifika” koju je Biden naslijedio od Donalda Trumpa, a koja nastoji povezati SAD, Japan, Australiju i Indiju u jedinstvenu frontu protiv Kine.

– Nato je nastavio jačati i širiti se, te je vojno intervenirao u zemljama poput Jugoslavije, Iraka, Sirije i Afganistana – rekao je Le Yucheng, zamjenik kineskog ministra vanjskih poslova dan nakon razgovora kineskog i američkog predsjednika.

– Indo-pacifička strategija jednako je opasna kao i NATO-ova strategija širenja na istok u Europi. Ako se to ne kontrolira, to bi donijelo nezamislive posljedice i na kraju gurnulo azijsko-pacifičko [područje] preko ruba ponora – kazao je Yucheng.

U pokušaju da se suprotstavi Bidenovu “zbiljskom cilju” uspostavljanja “indo-pacifičke verzije NATO-a”, Leov šef, ministar vanjskih poslova Wang Yi, sastao se u petak u New Delhiju sa svojim indijskim kolegom Subrahmanyamom Jaishankarom.

Wang se u utorak obratio Organizaciji islamske suradnje u Islamabadu, gdje je govorio o 400 milijardi dolara u projektima pod vodstvom Kine u 54 islamske zemlje. I Kina, i Indija, i Pakistan, koje zajedno broje tri milijarde stanovnika, suzdržale su se od glasanja za rezolucije Ujedinjenih naroda kojom je osuđena ruska invazija Ukrajine.

Alicia García Herrero, glavna ekonomistica za azijsko-pacifičko područje u francuskoj investicijskoj banci Natixis, rekla je da Kina, dok ukrajinska kriza zbližava SAD i EU, nastoji svoje ortaštvo s Rusijom dopuniti jačim gospodarskim i diplomatskim vezama s velikim zemljama svijeta u razvoju i nacijama bogatima resursima na Srednjem istoku.

D.G.