KLIMATSKE PROMJENE Arktik bi u godinama pred nama mogao imati ljeto bez leda

The Guardian prenosi alarmantne studije koje kažu kako se ovaj dom polarnih medvjeda, tuljana i morževa, zbog emisije stakleničkih plinova već 2035. mogao većinom pretvoriti u vodu.

Led neće potpuno nestati pa kad kažemo "bez leda" misli se na prostor s manje od milijun četvornih kilometara ledenog pokrivača što je 20 posto od prosječnog minimalnog pokrivača iz 1980-ih.

Takvi bi novi uvjeti imali mnogo učinaka:

• povećanje zagrijavanja smanjenjem kapaciteta odbijanja topline bijelog leda
• obalne erozije
• pritiska na divlje životinje kao što su polarni medvjedi te preseljenje novih vrsta riba u Arktički ocean
• povećanje broja ljudskih djelatnosti kao što je pomorski transport

Studija objavljena u časopisu Nature Reviews Earth and Environment upozorava da bi se najraniji rujan bez leda mogao dogoditi između 2020-ih i 2030-ih, prema svim procjenama o količini stakleničkih plinova koje ljudi ispuštaju u atmosferu, a vjerojatno će se dogoditi do 2050. Studija navodi i da bi Arktik mogao često biti bez leda u rujnu između 2035. i 2067. prema scenarijima s visokim emisijama stakleničkih plinova, uz malu odgodu moguću za scenarije nižih emisija.

Prema srednjem scenariju emisija, u kojemu se svijet trenutno nalazi, Arktik bi mogao ostati bez leda samo od kolovoza do listopada, a pod najvišom razinom emisija mogao bi vidjeti minimalne ledene uvjete do devet mjeseci godišnje do kraja ovog stoljeća.

No, može li se led i vratiti ako se temperature snize? Znanstvenici tvrde da može i to vrlo brzo.

- Za razliku od ledenog pokrivača na Grenlandu za čije su stvaranje bile potrebne tisuće godina, čak i ako otopimo sav arktički morski led i ako tada možemo dokučiti kako u budućnosti vratiti CO2 iz atmosfere da preokrenemo zagrijavanje, morski led će se vratiti u roku od jednog desetljeća - ohrabruje Alexandra Jahn , profesorica atmosferskih i oceanskih znanosti sa Sveučilišta u Coloradu.

J.T.

PROČITAJTE JOŠ:

Nova studija otkrila da se Arktik zakiseljuje do četiri puta brže od drugih oceana

Znanstvenici su šokirani rezultatima nove studije o brzini zakiseljavanja Arktika jer brzo topljenje morskog leda potiče apsorpciju CO2 - s velikim posljedicama za život u arktičkim morima. Zakiseljavanje zapadnog Arktika događa se čak tri do četiri puta brže nego u drugim oceanskim bazenima, pokazalo je ovo novo istraživanje. Ocean, koji

Morski HRIvelina Gašpar