Konferencija "Hrvatski turizam u Schengenu i eurozoni" - Od 2016. prihodi od stranih turista rasli s 8,6 na 13 milijardi eura u 2022. godini

OPATIJA - Andrej Plenković u petak je u Opatiji na konferenciji „Hrvatski turizam u Schengenu i eurozoni“ podsjetio da je Hrvatska jedina članica koja je istovremeno pristupila u dvije dublje integracije Europske unije, Schengen i eurozonu.

Naveo je podatak da 81 posto turista u Hrvatskoj dolazi iz Schengena, a 59 posto iz eurozone te da hrvatski turizam zajedno s povezanim djelatnostima čini 20 posto BDP-a.

Posebno je istaknuo da se Hrvatska s ova dva članstva snažno repozicionirala u međunarodnoj percepciji i dodao da je element političke stabilnosti snažno pridonio tome, kao ključni preduvjet svakog razvoja.

U Hrvatskoj 81 posto turista iz schengenskog prostora, 59 posto iz eurozone

Kazao je da je hrvatski turizam i povezane djelatnosti oko 20 posto našeg BDP-a, što ga čini itekako bitnim za hrvatsku ekonomiju.

81 posto turista dolazi iz schengenskog prostora, gdje nema kontrola na granicama, a od iduće godine, kada se uvede novi sustav naplate na autocestama, neće biti čekanja na naplatnim kućicama te će ti turisti radije doći u Hrvatsku jer mogu putovati bez zastoja i čekanja. 59 posto turista dolazi iz eurozone.

Pristupanje #Schengen i uvođenje € strateška su postignuća @VladaRH. Hrvatska time ulazi u najuži krug europskih integracija i postaje atraktivnija turistička i ulagačka destinacija.
81% turista dolazi iz #Schengen, a 59% iz #Eurozone! 🇭🇷🇪🇺@novilisthr
➡️https://t.co/yLkQTB2qhM pic.twitter.com/XQZCzqyKJn

— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) July 28, 2023

Od 2016. do danas hrvatski BDP narastao za 20 milijardi eura., sa 47 na 67 milijardi. Stopa zaposlenosti došla je na 70,5 posto, a 2016. bili smo na 61,4 posto te je stopa nezaposlenosti 5,9 posto, najniža od kad je demokratske Hrvatske.

Istodobno, stopa prosječne razvijenosti Hrvatske na razini Europske unije je 2016. bila 62 posto, a sada smo na 73 posto.

Turizam važan za gospodarski rast i otvaranje radnih mjesta

Što se tiče hrvatskog turizma, vrlo je jasno definiran u razvojnoj strategiji koju je Hrvatski sabor usvojio do 2030., kao jedan od ključnih ciljeva u kontekstu održivosti, inovacija i otpornosti.

- Turizam je važan za otvaranje radnih mjesta, važan je za gospodarski rast, za pitanje klimatskih promjena, zaštite okoliša, prometa, poljoprivredu, ribarstvo, nema grane aktivnosti s kojom nije povezan - rekao je Plenković.

Naveo je da ove godine bilježimo 50 milijuna ostvarenih noćenja, 37 milijuna vozila na Hrvatskim autocestama, što je 12 posto više nego prošle godine, naplaćene cestarine u iznosu od 232 milijuna eura, što je 10 posto više nego prošle godine. Trajektni promet bilježi 6 milijuna putnika i 1,8 milijuna vozila, zračni promet bilježi porast, sve bilježi bolje rezultate nego prošle godine.

Osvrnuo se i na pelješki most, koji od otvaranja bilježi promet od 2,3 milijuna vozila, što znači da je u prosjeku gotovo 14 tisuća vozila dnevno prošlo kroz pelješki most te se po tom vidi njegova strateška važnost.

Istaknuo je i da u ovom trenutku u Hrvatskoj boravi više od milijun turista, što su podaci koji prethode kolovozu i daljnjoj turističkoj sezoni.

Turizam treći najpopularniji sektor u strukovnom obrazovanju, izdano 35.460 radnih dozvola

Turizam je važan kad je riječ o obrazovanju jer predstavlja treći najpopularniji sektor u strukovnom obrazovanju u Hrvatskoj.

- Mladi žele raditi u turizmu, nije samo da nedostaje radne snage koju moramo uvoziti iz trećih zemalja, već ono dalje predstavlja vrlo atraktivnu granu za mlade - kazao je i dodao da je šest škola koje se bave time u Hrvatskoj, kroz regionalne centre kompetentnosti, u Zaboku, Splitu, Osijeku, Puli, Dubrovniku i Opatiji.

Ove godine je izdano 35.460 radnih dozvola za one koji nam trebaju da bismo dovoljno kapacitirali potrebe za dodatnim radnicima u hrvatskom turizmu.

Daljnja ulaganja u turizam i novi zakonski okviri

Daljnja ulaganja u turizam bit će prioritet za Vladu, ali cijeni i privatna ulaganja koja se kontinuirano događaju, u hotele, kampove i privatnu ponudu.

O novom Zakonu o turizmu kazao je da je on dodatna vrijednost za strateško upravljanje turizmom te će njime svi uključeni preuzeti odgovornost za upravljanje turizmom i njegovom održivošću.

Kazao je i da su donesene dvije uredbe za hotele i kampove koje će pridonijeti uređenju pitanja koja nisu bila uređena i kroz prihode pomoći lokalnim zajednicama, županijama i fondu za financiranje turizma.

Dodao je da će se dalje raditi na modelu razvoja hrvatskog turizma, te će sastanci sa turističkim sektorom, kakav je organiziran nakon konferencije, postati stalni oblik institucionalne komunikacije Vlade, gradova, županija i svih udruga vezanih za hrvatski turizam.

I.B.