Koralji stari 400 milijuna godina

U Prirodoslovnom muzeju u Zagrebu u povodu njegove 172. obljetnice, ali i godine posvećene zaštiti koraljnih grebena, postavljena je izložba “Koralj izvađen iz mora”. Njome se željela skrenuti pažnja na ugroženost koralja zbog klimatskih promjena i onečišćenja mora. Izloženi su mnogobrojni oblici i vrste koralja, među kojima su i najstariji, stari 400 milijuna godina.

– Već u kambriju su se pojavljivali organizmi slični koraljima, koji su se nazivali Arheociatide. Oni su bili određene nakupine slične današnjim grebenima, da bi se tijekom paleozoika koralji počeli pojavljivati u svom pravom obliku, rekla je Katarina Krizmanić, autorica izložbe koralja.

Tu su i mlađi koralji iz razdoblja paleozoika, mezozoika i kenozoika koji se pojavljuju u naslagama. S obzirom na građu, koralji se svrstavaju u dvije skupine: okto i heksa koralje.

– U svijetu postoji nešto više od šest tisuća različitih vrsta koralja. Kod nas u Jadranu ih ima više od 50 vrsta različitih, a najpoznatiji je koralium rubrum-crveni koralj. Njegovo iskorištavanje poznato je stoljećima – govori Krizmanić za HRT.

Vadili su ih najprije u okolici Dubrovnika, kod Koločepa. Lastovci su bili poznati po koraljarstvu, a potom Zlarinci.  Zlarin je otok koji danas  povezujemo s koraljima. Za lov na kureju, kako su ga nazivali, koristili su INŽENJ – Andrijin križ s kamenom i mrežama. Takav način vađenja prijetio je izlovu koralja pa prelaze na prva ronjenja. Danas njihovu opstanku prijeti ljudski nemar.

– Oni za svoj rast traže optimalnu temperaturu između 23 i 26 stupnjeva. Podnose i nižu do 18 stupnjeva, a kako rastu u simbiozi s algama, trebaju biti u svjetlosnoj zoni do koje prodire svjetlost što je maksimalno 80 metara, ističe Krizmanić.

U Jadranu je najpoznatiji crveni koralj koji je ugrožen iako pripada zaštićenim vrstama kao i najveći koraljni greben u Velikom jezeru na otoku Mljetu. Koraljima u svim morima na svijetu prijeti nova opasnost – izbjeljivanje.

– Uslijed zagađenja i globalnog zatopljenja, događa se da koralj odbacuje alge, a one im daju boju. Koralji, pogotovo tropski, poznati su po divnim bojama. Kad jednom odbace te alge teško ih je vratiti natrag i dolazi do procesa izbjeljivanja, nakon čega koralji na određen način ugibaju, ukazuje Krizmanić.

Uz koralje i njihov nastanak vezane su mnogobrojne legende pa i ona o Perzeju koji je Meduzi odrubio glavu. Od njezine krvi nastao je crveni koralj. U prošlosti, koralj  ima mitsku auru i smatralo se da štiti od bolesti i zla pa se od njega izrađivao različit nakit. Zanimljivo je da su ga najviše nosili u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Do 18. stoljeća mislilo se da je koralj biljka koja se okameni vađenjem iz mora, no potom se spoznalo da je riječ o životinji.

HRT