KORNATSKI TROKUT 2 Prišnjak

Tri svjetionika sačinjavaju krajnje točke, koje trokutom omeđuju arhipelag, kojih su i Kornati dio.

Sva tri su potpuno različiti; kao braća, jednih roditelja, ali s potpuno različitim karakterom i načinom funkcioniranja. Niti jedan svjetionik na Jadranu nije kopija nekog drugog – dapače, poneki su toliko različiti, da bi se ponekad moglo reći da su građeni s nekom drugom svrhom ili bar da ih je gradila neka druga država, u nekom drugom stilu.

Nakon Blitvenice, pričat ćemo o Prišnjaku... 43° 49' 5 '' N       15° 33' 8'' E

Potpuna suprotnost Blitvenici; niti je na otvorenom moru, niti je tamo usamljen, niti je gola hrid. Svjetionik na otočiću Prišnjaku je izgrađen 1886. godine, a smjestio se tik uz istureni sjeverozapadni dio Murtera, kojeg zovu Crnikovac. Ako potegnete iz Murterskog mora kroz Vrgadski kanal dalje prema Pakoštanama, ovuda morate proći.

Dvije godine prije nego je izgrađen, objavljena je javna dražba (danas bi se reklo natječaj) za gradnju, a početna cijena radova je bila procijenjena na oko 7 000 forinti, s tim da su se najbolji ponuđači birali od strane Pomorske vlade u Trstu. Kada je ponuđač izabran, u godinu i po, dovršena je mala prizemna zgrada, površine stotinjak kvadratnih metara. Uz njeno pročelje je izgrađena osmerokutna kula, sa svjetlom u galeriji, na 19 m nadmorske visine, a to sve je od mora udaljeno nekih 15ak metara. Tada je u kuli gorjelo stalno crveno svjetlo. Zgrada se svojom veličinom i izgledom više može usporediti s nekom vikendicom nekog bogataša iz 19. stoljeća, nego svjetionikom. Čak sa kulom pomalo podsjeća na crkvicu.

Od Šibenika Prišnjak je udaljen 30 km, a od sjevernog ruba Murtera, svega 300tinjak metara, s kojim dijeli dosta sličnosti, kao i s Kornatima, od kojih je udaljen 6 Nm. Suhozidine, npr., između kojih su zemlju obrađivali stari Murterini, danas prekrivaju najveći dio otoka. Na njegovom sjevernom dijelu ima nešto borove šume. Dug je 400 metara, a širok 200 i nije visok, pa iz zraka izgleda kao nekakva naborana kornjača, koja se s murterskih plaža uputila na otvoreno more. Za razliku od susjednih murterskih otoka, oko Prišnjaka je duboko more, koje zbog blizine zaštićenog područja Kornata obiluje ribom.

Zanimljiv je to otočić po mnogočemu. Jednom, dok nije bilo brzih glisera za hitnu intervenciju, svjetioničareva je žena dobila prijevremene trudove, te ju je muž veslima vozio prema Murteru, no žena se porodila na putu, u barci, te je sinu dala ime Jadran, dok mu je u rubrici "mjesto rođenja", pisalo Prišnjak. Otkako je automatiziran, on više nema stalne posade, te se iznajmljuje turistima u uređenim apartmanima.

Neki za Prišnjak znaju reći da je pravi biser Murterskih otoka i da spada u red najljepših…

Nastavlja se...

Isječak iz knjige Legende svjetla

Jurica Gašpar

PROČITAJTE JOŠ:

KORNATSKI TROKUT 1 Blitvenica

Kada su u 19. stoljeću brži i funkcionalniji parobrodi počeli zamjenjivati stare jedrenjake, promet Jadranskim morem, uostalom kao i svim morima svijeta, naglo raste, pa ono postaje sve nesigurnije za plovidbu. Naravno, oduvijek je plovidba morima bila nesigurna, no u trenucima kad se broj brodova povećava, bilo je potrebno razmišljati

Morski HRJurica Gašpar