Lastovo, Smoje i lanternisti: "Nije baš lako naći čovjeka koji će gotovo čitav svoj život provesti pustinjački"

Miljenko Smoje je tijekom svoje novinarske karijere posjetio mnoge lanterne, te nam je ostavio brojne poetične zapise; vrlo bitne za praćenje kretanja lanternista po lanternama kroz povijest.

Jednom se prilikom, krajem šezdesetih godina XX stoljeća, našao i na Lastovu gdje je zapisao:

“Nije baš lako naći čovjeka koji će gotovo čitav svoj život provesti pustinjački, usidren na nekoj tankoj hridi, izložen zloj igri vjetra i mora, kamo u posjete dolaze samo galebovi i gromovi.

Glavninu svjetioničara čine otočani, a od njih se lastovci najčešće prihvaćaju tog posla.Pitam se: otkuda te osamljeničke, eremitske lastovske sklonosti? Valjda nisu Lastovci neki izuzetni otočni soj skloni ispaštanju i osamljeničkoj kontemplaciji?Odgovor se djelom krije u činjenici da je prva dalmatinska svjetioničarska kula sazidana na Lastovu.

Kroz taj dugi niz decenija stvorena je jedna tradicija učvršćena sretnom okolnošću što je taj prvi dalmatinski svjetionik sazidan tako da djeluje kao najefektnija reklama za vrbovanje u svjetioničarsku službu.”

Smoje je tada na Skriževi naišao na samo jednog svjetioničara – bio je to upravitelj Kuzma Lešić. Cijela posada su bili Lastovci, pa Kuzma kaže:

- Jedan je skoknuo do sela poslom, a drugi je na bolovanju, pred prenzijom pa vadi karte i dokumente i putuje k sinovima u Australiju.

Nakon te rečenice, lakše nam je identificirati posadu. Dakle: Lešić Kuzma 1922. upravitelj, Kucarić Jozo (Točak) 1912. i Lešić Petar 1917.

Kao što je to već Smoje primjetio, veliki je broj lanternista dolazio sa Lastova. Mi ih možemo nabrojati pedesetak, od kojih su u najvećem broju Lešići i Glumci.

Danas nema nijednog Lastovca na lanternama. Kuzma je prije Smojina odlaska zaključio:

- Nisam nikad zažalio, jer drugi život za mene i ne postoji. Djed mi je bio svjetioničar, svjetioničari su bili i očeva braća i nešto je u meni, u krvi što mi ne da da se odvojim od svjetionika. Žena koja je vijek provela sa mnom po svjetionicima, to ne razumije, ona ih proklinje, a ja ih blagoslivljam.

Vedran Trgovčić, Galiola - Pharology Virtual Museum