Lastovska liječnica je još 2023. upozoravala: "Netko će umrijeti, ako nam ne osigurate zlatni sat" i nažalost, to se dogodilo - Otišao je jedan premladi život!"

LASTOVO - Život 26-godišnjeg mladića ugasio se nakon hitnog prijevoza s Lastova u dubrovačku bolnicu, koji je trajao nevjerojatnih osam i pol sati. Je li se njegova smrt mogla spriječiti, pitaju se mnogi, no ovdje nećemo raspravljati o anamnezi stanja preminulog mladića, već činjenici da su upravo liječnice s Lastova višekratno apelirale na odgovorne da na otoku uspostave tzv. zlatni sat koji najčešće znači razliku od života do smrti.

Poziv s Lastova hitnim službama stigao je u nedjelju nešto prije 22.00 sata. Medicinski tim koji je stacioniran na otoku vrlo je brzo stigao do pacijenta, no ubrzo im je bilo jasno da će ga morati hitno transportirati u najbližu bolnicu, a to je Dubrovnik, udaljen oko 52 Nm ili Split oko 58 Nm.

Umirovljeni iskusni časnik helikoptera Hrvatske vojske: "Da bi poletjeli, mi smo svojedobno morali dobiti 3 odobrenja, često bi poletjeli prije i čekali ih u letu"

Postavilo se pitanje leta helikopterima, pa smo pitali umirovljenog časnika Hrvatske vojske i suradnika Morskog HR, Velimira Bešića; do kojeg limita brzine vjetra smiju letjeti helikopteri u ovakvim situacijama?

Bešić je upravo u helikopteru Mi8 proveo dobar dio svog radnog vijeka, sudjelovao u akcijama traganja i spašavanja, te bio i u međunarodnim vojnim misijama u Afganistanu i na Kosovu.

- Ograničenje za helikopter na kojem sam ja letio bio je vjetar brzine 15 m/sec, što je nešto više od 50 km/h, nakon čega je helikopter prvenstveno zbog udara bočnog vjetra pri uzlijetanju i slijetanju nestabilan. Vjerujem da je ograničenje za civilne, pogotovo ove manje helikoptere još i strože, dok bi Black Hawk, mogao izdržati nešto jači vjetar, ali ne značajno.

Puno je ograničenja koja postoje za civilne helikoptere, pa tako i medicinske, recimo noćni start, odnosno certifikat za noćno slijetanje i uzlijetanje s helidroma. Mi smo svojedobno trebali i tri odobrenja za poletjeti, pa bi često krenuli čim bi dobili dojavu o hitnosti, a 99 posto odobrenja smo dobivali u zraku, jer da nismo tako radili, bilo bi u novinama ovakvih situacija puno više. No s vremenom su zbog brzine reakcije procedure pojednostavljene.

Što se vremenskih prilika tiče, pilot uzima podatke od kontrole leta u trenutku polijetanja, a uz to ima i tehnička ograničenja koja nalaže proizvođač helikoptera i njih se strogo moramo pridržavati. Ako su tehnički podaci takvi da helikopter ne može sigurno poletjeti i sletjeti, onda on neće ići.

Druga je stvar imaju li piloti dovoljno trenaže i jesu li osposobljeni za letenje u noćnim uvjetima kako bi u kompleksnim uvjetima izvršiti let i slijetanje, odnosno uzlijetanje van matičnog helidroma - napominje Bešić.

S obzirom da su tog dana udari vjetra bili daleko veći od ograničenja koja imaju helikopteri, siguran let do Lastova je otpao. No, što je s novim brodicama za hitnu medicinsku pomoć koji su upravo posljednju godinu pompozno najavljeni, izgrađeni, isporučeni i stacionirani sa svojim posadama baš za otoke?

Brze brodice smještene predaleko, nemaju stalnu posadu i zlatni sat se nerijetko otegne na više sati!

Brzoj brodici koja je iz nekog razloga stacionirana u Dubrovniku koji je daleko od otoka, trebalo bi 4 sata da dođe do Lastova i natrag u bolnicu. Da je sa svojom posadom smještena na nekom od otoka na strateškoj sredini između najdaljeg otoka i Dubrovnika, taj put bi se višestruko smanjio, a da je smještena na samom Lastovu, put do bolnice trajao bi svega dva sata.

Ravnatelj zavoda za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije Luka Lulić kazao je da je tako određeno već studijom izvodivosti, prije nego li su brodice uopće nabavljene novcem europskih fondova:

- Vjerojatno zato jer je u Dubrovniku moguće organizirati smjene, dok na otocima nije, gdje je potrebno zaposliti osam ljudi, odnosno četiri dvočlana tima da pokrivaju sve smjene.

Brodica za hitnu medicinsku pomoć izgrađena je u šibenskom brodogradilištu Iskra duga 15 metara, izgrađena je od aluminijskih legura, praktično je nepotopiva, a opremljena je suvremenom medicinskom opremom. Projekt brodice izradila je hrvatska podružnica američke kompanije Metal Shark, koja je svjetski lider u projektiranju tog tipa plovila. Postižu maksimalnu brzinu od čak 39,5 čvorova, koliko je zabilježeno na testiranjima, dok je maksimalna zahtjevana u natječaju bila je 35 čvorova. Plovilo je, dakle, prošlo sve testove, višestruka spašavanja života na otocima i nema nikakve logike da ne plovi upravo u namjenu za koju je namijenjena.

"Zlatni sat ode samo u pokretanju posade da dođu do brodice!"

No, upućeni sugovornici iz Ministarstva mora i Lučkih kapetanija diljem obale žale se za Morski HR:

- Namjerno je konstruirano plovilo od 14,99 metara jer je sve iznad 15 metara brod, a ne brodica. A brod zahtijeva stalnu posadu, koju treba platiti. Zamislite sad činjenicu kakva se dogodila upravo ovaj vikend. Posada nije na brodu, noć je, vikend je. Jedan član recimo živi pola sata od grada, drugi spava, treći je možda zapeo na nekom veselju i popio je... to su sve životne stvari koje se mogu dogoditi i dok oni dođu do brodice i pokrenu se, to je minimalno 40 minuta do sat vremena. Eto vam ode taj zlatni sat samo u pokretanju brodice! - priča nam jedan od sugovornika kojeg iz razumljivih razloga ne možemo imenovati.

- Zar nije logično da ta posada bude uvijek dežurna, ali na otocima, gdje smo potrebni, jer uzalud sva moderna tehnologija, ako ona do čovjeka ne može doći na vrijeme - dodaje naš drugi sugovornik.

Liječnica s otoka više upozoravala: "Brzom brodicom iz Dubrovnika hitnom pacijentu treba pet sati da dođe u bolnicu!"

- Ljudi je ovdje, po popisu stanovništva 700 i nešto. Pacijenata točan broj, teško je reći. Ljeti se to poveća na konkretnih 2000. Zimi je to puno slabije, ali i dalje ima posla. Pogotovo kad se o hitnim stanjima radi. Ambulanta ima sve što prosječna ambulanta treba imati. Plus dodatno holtere tlaka i EKG-a (na koje se ne čeka duže od tjedan dana, što je ogromna razlika od ostatka države). Imamo laboratorij, od brze dijagnostike imamo brzi CRP, D dimere, Troponine i NTproBNP. S tim pokrivamo osnovna hitna stanja. Rekla bih da smo vrlo dobro opremljeni s obzirom na udaljenost i na zdravstvo u državi generalno - pojasnila je još u rujnu 2023. godine za Morski HR dr. Ema Milović koja je kao i ostali kolege i mještani ovim zadnjim smrtnim slučajem doslovno shrvana i kao i njene kolege, nije više željela davati izjave. Samo je poručila da stoji pri svemu što je ispričala. Pa evo što nam je tada rekla:

Kad je u pitanju hitno medicinsko stanje, kako teče taj proces na Lastovu i koliko traje od poziva do smještanja pacijenta u bolnicu, brodicom, a koliko helikopterom?  

- Poziv prema dispečerima za slanje zahtjeva za helikopter pa do odobrenja istog je maksimalno 10 min (iako se čini puno duže kad je hitna situacija u pitanju). Od toga do dolaska helikoptera je nekih 25-30min. Pacijent je u bolnici za 20-30min također. Brodicom iz Dubrovnika sve je to puno duže - 2 i pol sata iz Dubrovnika do nas. 2 sata do Splita. Previše. Za zahtjev za brod još nekih 15-20 min.

Kako to onda riješiti, s obzirom da je Lastovo ipak naš najudaljeniji naseljeni otok?

- Hitna brodica u Brnu bi značila 20 min do nas i 20 min do Brne. To je već konkretno smanjenje vremena. Zlatni sat. Kažu "fali posade", ne vidim kako je to dovoljno dobro objašnjenje i nerješiv problem. - kaže.

Brza brodica na Lastovu riješila bi problem tri otoka i problem kad helikopter ne može letjeti!

- U Brni su puno bliže kopnu nego mi, imaju opciju prijevoza do Dubrovnika, imaju više timova od nas. Dobro smo opremljeni za dovesti pacijenta u stabilno stanje za prijevoz. Logično bi bilo da Lastovo ima još jednog doktora, ali to ne bi puno pomoglo u hitnoj situaciji. U našem slučaju zlatni sat bi definirala kao vrijeme od prve pomoći do prvog mogućeg mjesta bliže kopnu. Plus brza brodica ne bi koristila samo nama. 20 min do nas, 20 min do Mljeta. Korčula, Mljet, Lastovo. Tri otoka, jedna brodica. Za sat, sat i pol u Splitu. Ne zvuči toliko dugo kao 4 ili 5 sati Dubrovnik-Lastovo-Split - kazuje ova lastovska liječnica.

Dakle, Lastovo je čak i s helikopterom u krizi tzv. zlatnog sata?

- Zlatni sat kod nas ne postoji. Zlatnih 2 sata je bolji pojam - odgovara nam ova mlada liječnica kojoj je, kako kaže, najstresniji dio posla uspješna organizacija prijevoza pacijenta na kopno.  

- Svjesni smo lokacije i udaljenosti. S tim se možemo pomiriti. Ali isto tako treba to smanjiti na najmanji mogući vremenski period. A kako stvari sad stoje, čini mi se da to nije baš u središtu pozornosti. Dok se ne dogodi smrtni slučaj. Onda će biti pitanje gdje je zapelo - apelirala je Dr. Milović i još u rujnu 2023. poručila da se zato svim silama trudi to riješiti i prije nego do toga dođe!

Na žalost, otišao je jedan premladi život. Je li zbog "studije izvedivosti" i ostalih birokratskih idiotarija države u kojoj živimo, teško je reći. No jedno je sigurno; kako sit gladnom ne vjeruje, tako ni službeni Zagreb pojma nema kako je živjeti na otoku. Ali bi zato bili barem toliko pristojno - pitati ih...

Jurica Gašpar

PROČITAJTE JOŠ:

Mladić s Lastova (26) preminuo - Po orkanskom jugu prevozila ga posada Marka Pola: “Helikopter po ovome nije mogao letjeti, a brzoj brodici trebalo bi 4 sata...”

Na Facebook grupi ‘Putnički brodovi na Jadranu’ jedan od administratora objavio je tragičnu, a kasnije i potvrđenu vijest da je 26-godišnjeg mladića s Lastova spašavao Jadrolinijin trajekt Marko Polo. Povuklo se pitanje odgovornosti službi koje su plaćene da resursima koji postoje, “Gdje su bile službe osnovane i opremljene

Morski HRJurica Gašpar

Ploča o brzoj brodici je tu, ali brze brodice nigdje! - Lastovska liječnica: “Na najudaljenijem naseljenom otoku ne vrijedi pravilo ‘zlatnog sata’”

Europska unija financirala, no nisu se svi time usrećili. Slovensko brodogradilište u Šibeniku isporučilo je četiri od ukupno šest brzih brodica u projektu vrijednom 10 milijuna eura za brodove hitne medicinske pomoći, namijenjene hrvatskim otocima. I dok su brodove već dobili Dubrovnik, Zadar, Rab i jučer Lošinj, a

Morski HRJurica Gašpar

VIDEO Potpuni test brodice za hitnu medicinsku pomoć

Primopredaja prve od šest brzih brodica koje Iskra brodogradilište Šibenik gradi za Ministarstvo zdravstva za hitne medicinske intervencije na moru i na otocima predana je danas, 27. ožujka naručitelju, na prigodnoj svečanosti koja je organizirana u tom brodogradilištu. U matičnoj luci u Dubrovniku bt će u petak. Brodica je duga

Morski HRJurica Gašpar