LASTOVSKI POKLAD Jedan od najstarijih karnevalskih običaja Europe

LASTOVO – Lastovski poklad, zaštićen kao kulturno nematerijalno dobro Republike Hrvatske ove godine slavi 537. obljetnicu i spada u jedan od najstarijih običaja Europe.

Pokladi na otoku Lastovu kao vrijeme zabave, opuštanja i bježanja od društvene i vjerske životne stege, postoje još od davnih vremena. Nalazimo ih u Lastovskom statutu iz 1310. godine, kao Carnevale, razdoblje koje je pored raznih načina zabave i opuštanja primjerenih onom vremenu i prilikama. Dakle, nije se samo dobro zabavljalo, već se dobro jelo i pilo. Vremenski, Pokladi su smješteni u zimsko doba, poslije crkvenih blagdana (Božić, Sv. Stjepan, Sv. Ivan, između Tri kralja i Čiste srijede), kada su dani kratki, a noći duge. To je, dakle, savršeno vrijeme za pučko ludovanje i pripreme za nadolazeću korizmu i velike proljetne radove u polju i na moru. Pokladni običaj, kakav danas imamo, kroz stoljeća je trpio razne preobrazbe. Najvažnije za nas Lastovce, da se usprkos svim tegobama i iskušenjima, kroz koja su naši preci prolazili kroz minula stoljeća i strane vladavine (Mletačka republika, Dubrovačka republika, Francuska, Engleska, Austrougarska, Talijanska i Jugoslovenska), Pokladni običaj uspio sačuvati do današnjeg dana. S ponosom zaključujemo da imamo jedan od najstarijih živućih Pokladnih običaja na ovim prostorima.

Pokladni običaj povezan je sa opsadom Korčule od strane Maura (Katalana) 1483. godine. Po narodnoj predaji te godine Katalani poslaše svog glasnika sa zahtjevom da se Lastovci bez borbe predaju. Lastovci su, međutim, glasnika zadržali. Kako se glasnik nije vraćao, Katalani se vojskom ukrcanom na brodove uputiše prema Lastovu u namjeri da porobe i zauzmu otok. Kad je osmatrač na izvidnici iznad mjesta Lastova ugledao brodovlje, okrene se prema mjestu i zaviče: “Kukuriku gornje selo, kukuriku donje selo! Eto idu Katalani i bit ćemo svi poklani!” Tada Lastovci sa svojim svećenikom napuste mjesto i popeše se na brdo Hum do crkvice Sv. Jurja i molitvi da ih Bog sačuva od Katalana promatraše dolazak brodovlja. Tada učini veliko nevrijeme, potopi brodove, a ostatak se okrene i vrati u Korčulu, te se nikad više ne vratiše na Lastovo. Kada su Lastovci vidjeli što se dogodilo i da je pogibelj prošla, sretni i radosni vratiše se u mjesto. Uzmu Katalanskog glasnika, stave ga na tovara, te provedu kroz selo uz porugu i ismijavanje. Puste ga tri puta niz rastegnutu uzu, dovedu na Dolac gdje mu presude. Činjenica je da povik osmatrača “Kukuriku gornje selo, kukuriku donje selo” sačuvana je i do danas, kao i običaj hodočašćenja Lastovaca (bosi) do crkve Sv. Jurja.

Jedan od prvih pisanih tragova postoji s kraja 16. stoljeća. Tako, 02. siječnja 1597. godine po naređenju Kneza Frana Tudisija i njegovih časnih sudaca, glasonoša Stjepan izvještava da je s uobičajenih mjesta razglasio pučanstvu neka se u Pokladima uzdrži od izgreda i bučnih manifestacija, i upozorenje Kneza da će biti protjerani s otoka i s Dubrovačkog teritorija u trajanju od deset godina, a još k tome i kažnjeni novčanom globom od 150 perpera ukoliko dođe do nereda.

O Pokladnim priredbama napisao je u 18. stoljeću (1747. godina) herojsko–komičnu pjesmu “Poklad Lastovski” dubrovački književnik Franatica Sorkočević koji je kneževao na Lastovu sredinom tog stoljeća. Lastovsku Pokladnu dramu opisao je i prof. Melko Lucijanović (“Slovinac” 17.01.1877. godine).

Od tih davnih vremena Lastovci su ljubomorno čuvali, oplemenjivali i sačuvali običaj Lastovskog Poklada prenoseći ga usmenom predajom “s koljena na koljeno”.

Pokladno razdoblje na otoku Lastovu počinje blagdanom Sv. Antuna 17. siječnja. Na Sv. Antuna, bez obzira koji je to dan u tjednu, održava se prvo balo na kojem kapo sale pozdravi prisutne mještane i posebne goste: načelnika općine, liječnika i svećenika te najavi početak pokladnih običaja. Od toga svečanog bala i maškarama je omogućen dolazak i sudjelovanje u zbivanjima. Pokladno razdoblje završava na Čistu srijedu.

Jedan je od vrjednijih običaja u Republici Hrvatskoj, što potvrđuje i činjenica da je 17. siječnja 2008. godine Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Lastovski poklad proglasilo nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske i stavilo ga pod svoju zaštitu.

The gallery was not found!

Javna ustanova „Park prirode Lastovsko otočje“

Autori fotografija:

Arhiva JUPPLO

Ante Gugić

Udruga Lastovski poklad – Vido Bagur

Udruga Lastovski poklad – Stjepan Tafra