Ljetnikovac Petra Sorkočevića - najljepši i najočuvaniji primjer dubrovačke ladanjske arhitekture

Vizuru cijelog gruškog zaljeva obilježio je dubrovački ljetnikovac Petra Sorkočevića na Lapadskoj obali koji je napunio velikih pola tisućljeća. Po uzoru na njega izgrađeni su drugi ljetnikovci u blizini. Danas je najljepši i najočuvaniji primjer dubrovačke ladanjske arhitekture koja, nažalost, sve više propada.

Gotičko-renesansni ljetnikovac Petra Sorkočevića, sagrađen 1521., odiše kulturom i umjetnošću, što mu je, uz odmor, bila i prvobitna namjena.

- To je pravi simbol dubrovačke ladanjske arhitekture koji je cjelovito sačuvan, koji je odolio bijesu potresa 1667., koji je odolio svim ratovima koji su pogodili naš kraj. To je prostor koji je danas oplemenjen zahvaljujući radu Zavoda za povijesne znanosti HAZU-a - naglasio je Relja Seferović, znanstveni savjetnik Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku.

Tijekom pet burnih stoljeća mijenjali su se vlasnici i stanari.

Posljednje 73 godine tu je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, koja je povijesnu knjižnicu, s više desetaka tisuća svezaka, dodatno obogatila.

- Jedan ljetnikovac ovoga tipa, ove kvalitete, mora imati i namjenu takve kvalitete, na jednoj razini koja je svjesna u čemu živi - istaknula je prof.dr.sc. Nada Grujić, povjesničarka umjetnosti, autorica knjige "Dubrovačka ladanjska arhitektura".

Istodobno mnogi drugi propadaju. Upozoreno je na predstavljanju najpotpunijeg uvida u stanje istraženosti tog jedinstvenog segmenta naše, ali i svjetske baštine - knjige Nade Grujić "Dubrovačka ladanjska arhitektura".

- Ili imaju privatnici puno novaca pa manje-više unište. Prvenstveno svoje neke želje ispunjavaju. Ili ima ljudi koji onda nemaju i to propada polako. Da ne kažem, što se uvijek planira u blizini tih ljetnikovaca, što uništava zapravo njihov smisao jer oni bez svojih pejsaža, bez svojih vrtova su samo neke kuće - rekla je Grujić.

- Samo je za rijetke najavljena obnova. Dobar dio tog golemog fonda, govorimo općenito o 300-tinjak ljetnikovaca, možemo danas praktički ispisati iz kataloga naše baštine. Gubici su zaista strašni - naglašava dr.sc. Joško Belamarić, predstojnik splitske podružnice Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu.

Kažu da već sad neki pripadaju arheologiji, zbog nebrige, piše HRT.

I.G.