Luka Rijeka: Upiti za prekrcaj ukrajinskih žitarica triput veći od kapaciteta

RIJEKA – Luka Rijeka svakodnevno prima upite za prekrcaj žitarica iz Ukrajine, koje zbog rata i blokade crnomorskih luka stoje zarobljene u tamošnjim silosima, no zbog ograničenog kapaciteta ne može udovoljiti brojnim zahtjevima, kaže predsjednik uprave Duško Grabovac.

– Pritisak je strašan. Dolazi nova žetva, a njima su silosi puni – rekao je Grabovac hrvatskim novinarima u Rigi gdje je sudjelovao na summitu Inicijative triju mora.

Na tom dvodnevnom sastanku zemalja omeđenih Jadranskim, Baltičkim i Crnim morem govorilo se o situaciji u Ukrajini na koju je Rusija izvršila invaziju prije četiri mjeseca.

Ruski ratni brodovi nalaze se ispred luka iz kojih je Ukrajina izvozila žitarice, a blokada transporta je i odgovor Rusije na gospodarske sankcije koje je Moskvi uvela Europska unija.

Ukrajina je 2019. godine izvozila 16 posto svjetskih zaliha kukuruza i 42 posto suncokretovog ulja, podatak je Ujedinjenih naroda. Pad isporuka podigao je cijene hrane.

Posljednjih tjedana trgovci traže alternativne pravce prijevoza pa zovu u Rijeku, luku na sjevernom Jadranu.

Upiti gotovo svakodnevni

– Upiti su gotovo svakodnevni. Pri tome treba uzeti u obzir limit silosa u Luci Rijeka koji je kapaciteta 55.000 tona. Teško je stoga udovoljiti svim zahtjevima i upitima koji dolaze u luku – kaže Grabovac.

– S obzirom na broj upita, mislim da bismo bili ispunjeni i da imamo kapacitet tri puta veći od sadašnjeg – dodaje.

Jadranske luke Rijeka, Trst i Koper atraktivne su jer su najbliže konačnim destinacijama, među kojima i Africi. Za prekrcaj žitarica konkuriraju i luke na Baltiku, no žitarice tek trebaju stići do usidrenih brodova.

– Problem je nedostatak vagona, zatim razlika u standardu vagona koji se koriste u Ukrajini i Europskoj uniji, pa nije lako povezati čitav taj logistički pravac od Ukrajine do Rijeke – objašnjava Grabovac.

Kaže da se “smišljaju novi razni načini prekrcaja, kao što su pakiranje u velike vreće, u kontejnere, pa u baržama od Rumunjske do Rijeke”.

– Vidim da svi rade na tome pa su najave vrlo dobre. Dakle uskoro bi trebalo to žito stizati. A na nama onda ostaje ta mučna ili ugodna stvar čije ćemo žito preuzeti, tu ćemo se naravno voditi komercijalnim interesima – napominje prvi čovjek riječke luke.

Prednost će dobiti “onaj tko žito može prvi dovesti i odvesti tako da bude veći obrtaj”.

– Na takav se način moramo ponašati. U svakom slučaju pritisak je na luku velik – ističe Grabovac.

Dodaje da Luka Rijeka mora voditi računa i o svojim starim klijentima.

– Kampanja žitarica počinje sredinom osmog mjeseca, a tu već imamo zakupljene gotovo sve kapacitete pa onda sve ovisi o tempu odvoza iz luke brodovima. Naravno, nama je interes da se to što brže odvija, da roba ne stoji u luci – kaže.

– Limitirani smo i dinamikom radova u luci tako da u drugom dijelu godine nećemo moći primati brodove veće od 15.000 tona jer će pola staze biti obuhvaćeno procesom obnove – dodaje.

Za isprazniti takav brod potrebno je sedam dana pa Grabovac kaže da je teško reći koliko će tereta biti prekrcano u čitavoj godini.

Problem bio čišćenje silosa

Silos u luci godinama nije radio. Bio je zatvoren zbog zastarjele tehnologije i zbog velike količine materijala koji je u njemu stajao više godina.

– Veliki je problem bio kako očistiti silos. Bio je tu i carinski problem oko te robe, međutim to smo riješili i sada je silos obnovljen. Napravljeno je sve što je bilo potrebno pa sada uistinu radi jako dobro – kaže Grabovac.

Partneri su zainteresirani za izgradnju dodatnih kapaciteta silosa u Luci Rijeka, gdje još postoji i prostor do silosa gdje je predviđeno jedno podno skladište za žitarice. Grabovac kaže da bi taj prostor također trebali iskoristiti.

Uprava luke analizira aktualnu situaciju jer je teško procijeniti koliko će sukob u Ukrajini trajati te hoće li ove nove rute za prijevoz žitarica pretvoriti u stalne.

– Ovi pravci su sada došli iznenada, ali moramo voditi računa o onome što će biti kada kriza prestane – kaže Grabovac, prenosi Index.

– Ostanu li ti pravci dovoljno atraktivni cjenovno i vremenski, onda možemo računati da postanu stalni pravci za prijevoz žitarica. U tom slučaju će trebati razmišljati o ulaganjima u dodatne kapacitete –  zaključio je.

Hina