Mali festival povijesti na Lastovu

Trodnevni spoj znanosti i glazbe održava se od 11.-13. travnja i garantira fenomenalne doživljaje kako laičkoj tako i stručnoj publici.

Teme izlaganja vezane za pojedine aspekte kulturnog, ekonomskog, sociološkog, pravnog i političkog razvoja Lastova raspravljaju se u Palacu, impresivnoj neorenesansnoj kući Grbin-Fantela nastaloj na temeljima nekadašnjeg Kneževa dvora.

Organizatori proljetnog događanja su dubrovački Zavod za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Općina Lastovo, a uz potporu Dubrovačko-neretvanske županije, Hrvatske zaklade za znanost i Turističke zajednice Općine Lastovo. Ove godine u goste dolazi troje eminentnih predavača, a glazbenim će ih izvedbama pratiti Komorni pjevački ansambl "Sonus" i "Lingua Franca".

Što vas očekuje

Prof.dr.sc. Ljiljana Marks s Instituta za etnologiju i folkloristiku naslovom „Tragovi mitske povijesti: lastovske usmene predaje“ uvodi u predaje, mitske i povijesne, koje prevladavaju u njezinim terenskim istraživanjima lastovskoga usmenopripovjedačkog korpusa. Kako je navela u sažetku izlaganja, pripovijesti „nerijetko prizivaju i uvijek ponovno oživljavaju davno zaboravljene ljude (Kokota, pojavljivanje mrtve žene u lastovskoj nošnji) i događaje (rimske galije u Ublima, kako je nastao Poklad), promijenjene krajolike, podajući im gotovo mitski značaj, pa se utoliko mogu odrediti i kao markeri lokalnoga identiteta, kao jednoznačno prepoznatljiv znak podneblja. A mogu se razmatrati i kao umijeće kolektivnoga pamćenja (ars memoriae) i kultura sjećanja. Oživljujući povijesno i mitsko ta kazivanja nedvojbeno oduhovljuje lokalni prostor ispisujući imaginarni personarij i zemljovid.

U petak je na raporedu izlaganje prof.dr.sc. Zdenke Janeković- Römer, istraživačice specijalizirane za srednjovjekovnu povijest te autorice deset knjiga i više od 120 znanstvenih radova, znanstvene savjetnice u trajnom zvanju u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Na Lastovo dolazi s temom „Život Lastovaca, samosvojnih dubrovačkih podanika u 14. stoljeću“, o značajnom periodu obilježenom Lastovskim statutom iz 1310. godine, a čijem je ovogodišnjem reizdanju (Književni krug Split i Općina Lastovo) presudno doprinijela akademkinja Nella Lonza, jedna od idejnih začetnica, podupirateljica i izlagačica na prvom izdanju ovoga Festivala. Koliko je razumijevanje Statuta, naprednog i nevjerojatno suvremenog u nekim točkama, i okolnosti u kojima je nastao, bitno na Lastovu danas, dovoljno govori da se naslov ovog predavanja već uvelike komentira među otočanima.

Zadnji dan festivala pravnik dr.sc. Marko Rašica kroz predavanje „Kumstva na otoku Lastovu u 19. i 20. stoljeću“ uvodi u temu odnosa i povezanosti u otočkoj sredini. Kako kaže autor, institucija kumstva imala je integrativno značenje u takvoj zajednici i bila je oblik duhovnog srodstva sudionika u tako nastalome odnosu, a dolazak na teren i pred lastovsku publiku mogao bi rezultirati i dodatnim uvidima.

Mali festival povijesti i stručnjaci koji ga nose proželi su se kroz ove tri godine gotovo idealno s predmetom istraživanja, Lastovom, pa taj dinamičan odnos stvara i nova znanja, nove perspektive, nove ideje za budućnost. Osim što prikupljena građa pomaže izraziti lokalnu sredinu došljacima, akademski doprinos ovog tipa osvježava način na koji današnji malobrojni stanovnici čitaju vlastiti položaj u vremenu i prostoru, što onda pak otvara priliku da pametnije planiraju što s otokom i na otoku sutra.

J.T.