Maslinovo ulje poboljšava imunitet
Ove nam jeseni više nego ikada treba ekstra djevičansko maslinovo ulje, između ostalog i za podizanje imuniteta kako bismo se obranili od strašnih virusa
Najmanje bolesti
Još od 1950. godine statistike pokazuju da mediteranske zemlje imaju najnižu stopu oboljenja od kroničnih bolesti te životni vijek koji je među najtežima u svijetu
Zdrave kiseline
Učinak maslinovog ulja na imunološki sustav povezuje se prvenstveno s djelovanjem masnih kiselina (omega-3 i omega-6) i posebno s mononezasićenom, oleinskom kiselinom
Jaki fenoli
Fenolni spojevi iz maslinovog ulja svojim jakim antioksidacijskim djelovanjem štite stanice imunološkog sustava
Za očuvanje i pravilnu funkciju imunološkog sustava važna je pravilna prehrana. Imunološki odgovor kod ljudi i životinja može biti uzrokovan upravo nekim esencijalnim nutrijentima. Tijekom posljednjih godina, epidemiološka, klinička i eksperimentalna istraživanja potvrdila su potencijal nekih vrsta masnih kiselina iz hrane (prvenstveno višestruko nezasićenih i mononezasićenih masnih kiselina) kao modulatora imunološkog sustava. Rezultati tih istraživanja još jednom ističu Mediteransku prehranu kao model zdrave prehrane budući se ona temelji na visokom unosu ribe (izvor višestruko nezasićenih masnih kiselina) i maslinovog ulja kao glavnog izvora masnoće (izvor oleinske kiseline, mononezasićene masne kiseline).
Dobre statistike
Još od 1950. godine statistike pokazuju da mediteranske zemlje imaju najnižu stopu oboljenja od kroničnih bolesti te životni vijek koji je među najdužima u svijetu. Zanimljivo je da Eskimi imaju vrlo nisku stopu upalnih oboljenja i nisku stopu smrtnosti od bolesti krvožilnog sustava i to usprkos prehrani koja je posebno bogata masnoćama i kolesterolom. Odgovor se krije upravo u vrsti masnoća koje unose svojom prehranom, a to su već spomenute višestruko nezasićene masne kiseline, tzv. omega-3 i omega-6 masne kiseline, koje se nalaze u plavoj ribi, ali ih u dovoljnoj mjeri sadrži i maslinovo ulje.
Imunološki sustav je prilično kompleksan sklop komponenti koje zajedno pružaju otpor bolestima, infekcijama i raznim patogenima. Zdrav imunitet lako identificira patogene organizme kao strano tijelo i uništava ih. U slučaju kada imunološki sustav prepoznaje komponente u organizmu kao strane i napadne sam sebe, javljaju se autoimuni poremećaji, npr. reumatoidni artritis. U krvi i u limfnoj tekućini plivaju milijuni stanica koje predstavljaju zaštitu organizma: citokini (proteini koji reguliraju rast i diferencijaciju limfocita i aktiviraju i reguliraju stanice koje sudjeluju u upalnom odgovoru), fagociti (vrsta leukocita koji uništavaju i uklanjanju mrtve tjelesne stanice), prirodne ubilačke stanice tzv. NK («natural killer») stanice koje sudjeluju u obrani organizma od virusa, bakterija i tumorskih stanica. Stanice imunološkog sustava visoko su specijalizirane tako da jedne služe prepoznavanju neprijatelja, druge alarmiranju, a treće uništavanju uzročnika.
Kako molekule masnih kiselina, sastavnih komponenti masnoća u čovjekovoj prehrani, mogu djelovati na tako kompleksan sustav poput imunološkog? Istraživanja pokazuju da masne kiseline utječu na imunološki sustav putem više mehanizama; uzrokuju smanjenje proliferacije (nekontroliranog rasta) limfocita, smanjenje sinteze citokina, povećanje aktivnosti fagocita, promjenu aktivnosti NK stanica… Interleukin-2 (IL-2) je važan citokin odgovoran za proliferaciju T-limfocita (stanice koje aktiviraju NK stanice).
Pod kontrolom
Rezultati pokazuju da je maslinovo ulje tijekom perioda od 8-12 tjedana utjecalo na povećanje proizvodnje IL-2 kod miševa. Kod svih ovih mehanizama zabilježeno je djelovanje putem promjena na staničnoj membrani tako da masnoće iz hrane mogu poremetiti sastav i svojstva stanične membrane. Precizan mehanizam djelovanja masnih kiselina na citokine i dalje je predmet istraživanja. Aktivnost NK stanica također je pod utjecajem masnih kiselina. Masti smanjuju aktivnost ovih stanica, ali i ovdje mehanizam djelovanja ostaje nepoznat. Nezasićene masne kiseline potiču i fagocitozu koja je važan mehanizam kod mnogih stanica za uklanjanje mikroorganizama ili stranih tijela.
Modulacija imunološkog sustava od strane masnih kiselina u istraživanjima uvjetovana je biološkim i metodološkim faktorima kao štu su vrsta i koncentracija masnih kiselina, vrsta stanica, vrsta eksperimentalne životinje, serum koji se koristio u ex vivo ili in vivo eksperimentima itd. Iako se detaljni mehanizmi njihovog djelovanja još uvijek istražuju, poznato je da masti mogu djelovati na fluidnost stanične membrane (važno npr. kod fagocitoze), na proizvodnju peroksida (toksični produkti oksidacije masti), na regulaciju gena. Masne kiseline iz prehrane mogu se ugraditi u membranu stanice, u njezin fosfolipidni sloj, i tako utjecati na promjenu svojstava membrane.
Imunomodulacija povezana s djelovanjem masnih kiselina može se koristiti u prevenciji ili poboljšanju oboljenja koja su posljedica prekomjerne aktivacije imunološkog sustava kao što su upalni procesi ili autoimuna oboljenja (reumatoidni artritis, psorijaza, multipla skleroza). Također, masne kiseline mogu se koristiti za smanjenje rizika od nastanka bakterijskih infekcija. Ovdje je važno naglasiti da se djelovanje masnih kiselina mora držati pod kontrolom jer će u protivnom organizam imati slabo izraženi imunološki odgovor i povećani rizik od infekcije. U novije je vrijeme pronađen i učinak masnih kiselina na proces apoptoze (programirane stanične smrti) što je također važno za aktivnost imunološkog sustava.
Samo ekstra
Učinak maslinovog ulja na imunološki sustav, kako je navedeno, povezuje se prvenstveno s djelovanjem masnih kiselina (omega-3 i omega-6) i posebno s mononezasićenom, oleinskom kiselinom koja u maslinovom ulju prevladava. Ipak, novija su znanstvena istraživanja potvrdila djelovanje nelipidnih komponenti ulja, fenolnih spojeva, na imunološki sustav. Poznato je da je maslinovo ulje, i to posebno ono ekstra djevičanstvo, izvrstan izvor fenolnih spojeva poput oleuropeina, hidroksitirozola, tirozola, elenolne kiseline. Istraživanja provedena na ljudima pokazala su da fenolni spojevi iz maslinovog ulja utječu na smanjenje aktivnosti gena koji djeluju protuupalno. Ta su istraživanja dokazala da prehrana može izravno utjecati na imunološki sustav. Drugi način na koji fenolni spojevi iz maslinovog ulja utječu na imunološki sustav je putem njihovog antioksidacijskog mehanizma. Naime, aktivnost imunološkog sustava, posebno proces fagocitoze (proces kada stanice imunološkog sustava unesu neprijateljske čestice iz svog okruženja unutar sebe i tako ih uništavaju), podrazumijeva nastanak slobodnih radikala. Ukoliko u okruženju nema antioksidanasa koji neutraliziraju štetno djelovanje slobodnih radikala doći će do nastanka oksidacijskog stresa koji uništava i stanice imunološkog sustava i za posljedicu ima niz opasnih oboljenja. Fenolni spojevi iz maslinovog ulja svojim jakim antioksidacijskim djelovanjem štite stanice imunološkog sustava i na taj način omogućavaju njegovu optimalnu aktivnost i u konačnici održavaju zdravstvenu ravnotežu organizma.
Prilog donosimo u suradnji sa časopisom Maslinar.