MASOVNI PROVJEDI ZBOG TURIZMA Diljem Europe ljudi se bune na životne uvjete

Foto: Pexels

Često se misli kako je problem sve masovnijeg turizma rezerviran samo za nas, kako masovnog iznajmljivanje i pretvaranje centara gradova uz more u "turističke spavaonice" pogađa samo naše sredine. No, to nije tako!

Na ulicama Palma de Mallorce posljednjeg vikenda u svibnju bilo je 10.000 prosvjednika. Njihova je poruka bila da turizam čini život u Palmi nepodnošljivim za lokalno stanovništvo.

Prirodno se zapitati zašto se odjednom pojavio snažan osjećaj nezadovoljstva na mjestima gdje je desetljećima veliki broj turista bio norma? Odgovor je višestruk i nimalo jednostavan. Covid je definitivno faktor. No, isto tako vrijedi i činjenica da globalno mnogo više ljudi sada ima novca za putovanja. To otvara velika pitanja o budućnosti turizma, piše BBC.

Ova godina bit će rekordna u turizmu, nadmašit će prethodnu najvišu razinu iz 2019. godine. Čini se da se industrija putovanja i turizma osvetnički vraća nakon pandemije, a sve sumnje u sigurnost putovanja sada su otklonjene.

Na španjolskim Balearskim otocima - koji uključuju Mallorcu - smanjena potražnja nakon pandemije pridonijela je porastu stanarina do te mjere da mještani kažu da si više ne mogu priuštiti život u svojim rodnim gradovima.

Isto je i na 4000 kilometara udaljenim Kanarskim otocima. Omiljena su destinacija Britancima već desetljećima, a turizam je postao vitalni dio gospodarstva. Danas čini 35% BDP-a cijelog otočja i 40% radnih mjesta. Troškovi života lokalnog stanovništva također su problem

Stvaran broj dostupnih nekretnina znatno se smanjio, a cijena eksponencijalno porasla. I, nažalost, zbog toga je stanovanje postalo vrlo skupo. Prosvjednici uz to više ne mogu tolerirati utjecaj pretjeranog turizma na okoliš koji se sustavno uništava.

Pitanje je i vode koje je vruća tema u Španjolskoj. Turistička područja s velikim brojem hotela i bazena koriste do šest puta više vode od naseljenih područja.

Talijanska Venecija dijeli slične probleme. Zamislite u sedamdesetima je ovdje živjelo oko 150 tisuća ljudi, dok ih je danas svega oko 50 tisuća. Imaju dakle više kreveta za turiste nego kreveta za domaće ljude.

Velika opasnost turizma je što u nekim područjima nestaje živuća, cvjetajuća mješovita zajednica sa školama, lokalnim sadržajima i stalnim trgovinama i umjesto toga postaju povijesni tematski park, jedva velika predstava za javnost, za turiste, za "strance". U isto vrijeme život kakav je bio ubrzano nestaje.