Mediteran se zagrijava brže od ostatka svijeta

Ovogodišnji rujan bio je najtopliji u cijelom svijetu još od 1979. godine. Prosječna globalna temperatura bila je 16,38°C. I listopad bi mogao oboriti taj rekord. Ivana Herceg Bulić s Geofizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu kazala je da se klimatske promjene reflektiraju i na Jadransko more.

- Klimatske promjene svi osjećamo, sve češće i žešće. Što se tiče klimatskih ekstrema zna se da su to ekstremne meteorološke, odnosno vremenske pojave, koje su iznimne bilo po svom intenzitetu ili trajanju - kazala je za HRT među ostalim Ivana Herceg Bulić s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

- Nažalost, kako se klima mijenja tako i ekstremne pojave postaju sve češće i intenzivnije. To je nešto s čime se moramo suočiti u sadašnjoj klimi, ali i očekivati da će biti sve više takvih ekstrema i u budućnosti - dodala je.

Globalni porast temperature od 1°C

Govoreći o globalnom porastu temperature Herceg Bulić je rekla da je to sada 1°C. Istaknula je i da se Zemlja ne zagrijava svugdje jednoliko, negdje je to brže, a negdje sporije.

- Znamo da se izuzetno brzo zagrijava na Arktiku i to je vrlo zabrinjavajuće - dodaje.

Područje Mediterana, kaže Herceg Bulić, prepoznato je kao vruća točka koje se zagrijava bitno brže od ostatka svijeta.

- Nažalost, klimatske projekcije pokazuju da će se to područje nastaviti zagrijavati i u budućnosti. Nije bitno samo to da se temperatura povećava, nego se razvijaju i određeni procesi u atmosferi za koje bih rekla da nam ne idu baš u prilog - kazala je.

Spomenula je da se pojavljuju toplinski valovi, a promijenio se i režim oborina pa postoje s jedne strane sušna ili pak kišna razdoblja.

- Povećava se i rizik od jakog vjetra ili nevremena koja su praćena s tučom i grmljavinom. To su sve pojave koja nam jako nanose i materijalnu štetu, ugrožavaju život i primoravaju nas da promijenimo način života te da se pokušamo prilagoditi i pripremiti na takve pojave - izjavila je.

Jadransko more također se zagrijava. Mijenjaju se ekološki uvjeti u moru, a onda su i različiti eko sustavi ugroženi ili su promijenjeni. Organizmi koji su pričvršćeni za dno u moru, posebno su izloženi klimatskim promjenama i visokim temperaturama, istaknula je Herceg Bulić i spomenula pritom koralje. Osim toga, u Jadran dolaze i invazivne životinjske i biljne vrste.

Slično se događa i na kopnu s klimatskim promjenama, izjavila je Herceg Bulić i napomenula da su upravo klimatske promjene donijele sa sobom brojne negativne posljedice za biljne i životinjske vrste.

A.B.