>
  3 min. čitanja

MEĐUNARODNI JE DAN RIBARSTVA Gotovo 90 posto globalne populacije riba je već iskorišteno! U Jadranu manje ribara i ribarskih brodova

MEĐUNARODNI JE DAN RIBARSTVA Gotovo 90 posto globalne populacije riba je već iskorišteno! U Jadranu manje ribara i ribarskih brodova
Foto: Depositphotos

Iako ne primjećujemo neka velika slavlja, pa vjerujemo da mnogi to i ne znaju, ipak, neka ostane zapisano, danas je međunarodni dan ribarstva. Cilj mu je skrenuti pozornost na prekomjerni izlov, uništavanje staništa i druge ozbiljne prijetnje održivosti morskih i slatkovodnih resursa.

Svjetski dan ribarstva obilježava se 21. studenog od 1997. godine, kad se u New Delhiju sastao Svjetski forum ribarskih radnika, što je dovelo do stvaranja Svjetskog foruma o ribarstvu s predstavnicima iz 18 zemalja. Tada su potpisali deklaraciju u kojoj se zalažu za globalni mandat održivih ribolovnih praksi i mjera.

Smanjenje ulova male plave ribe u našem dijelu Jadrana

Državni zavod za statistiku objavio je početkom ovog mjeseca podatke Uprave ribarstva pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u kojima se ističe smanjenje ulova male plave ribe u hrvatskom dijelu Jadrana.

Što se tiče morskog ribarstva, u 2023. u odnosu na 2022. iskrcaj male plave ribe smanjen je za 13,0%, što je posljedica provođenja mjera upravljanja kojima je cilj postizanje održivosti ribolovnih resursa na razini Europske unije i Republike Hrvatske s obzirom na aktualne klimatske promjene i loše vremenske uvjete u razdobljima kad se obavlja ribolov.

Napomenimo i to da se najveće količine iskrcaja u Republici Hrvatskoj ostvaruju okružujućim mrežama plivaricama kojima se lovi mala plava riba (srdele i inćuni), s udjelom koji je u 2023. iznosio 88,7% od ukupnog iskrcaja, te pridnenim povlačnim mrežama koćama, s udjelom od 6,7%.)

Manje ribara, a još manje ribarskih plovila u Jadranu

Ukupan broj ribara u morskom ribarstvu u 2022. u odnosu na 2021. manji je za 0,8%, dok je ukupan broj plovila manji za 3,3%.

Ukupan ulov i uzgoj (proizvodnja) morske ribe i drugih morskih organizama u 2022. veći je u odnosu na godinu prije za oko 672 tone, odnosno za 0,8%.

Količina plave ribe manja je za 0,8%, a količina ostale ribe veća je za 4,2%.

Od ukupnog ulova plave ribe najveći udio odnosi se na ulov srdele (68,5%).

Ulov rakova veći je za 53 tone (5,2%), dok je ulov glavonožaca veći za 10 tona (1,5%).

Ulov i uzgoj (proizvodnja) školjkaša povećan je za 169 tona (15,1%), što je ponajprije rezultat povećanja uzgoja školjaka.

Ukupna proizvodnja slatkovodne ribe u 2022. smanjena je za 32 tone (0,8%).

Proizvodnja konzumne ribe u šaranskim ribnjacima smanjena je za oko 105 tona (2,8%), dok je proizvodnja u pastrvskim ribnjacima povećana u odnosu na prethodnu godinu za 73 tone (20,8%). Od ukupno proizvedene slatkovodne ribe 59,7% odnosi se na proizvodnju šarana, a 10,3% na proizvodnju pastrve.

Vrijednost ukupnog ribarstva i akvakulture u 2022. u odnosu na 2021. porasla je za 10,7%. Porast ukupne vrijednosti rezultat je povećanja prosječnih cijena proizvoda u gotovo svim vrstama ribarstva i akvakulture u 2022.

Globalne prijetnje za održivi ribolov

Ribolov, zajedno s akvakulturom, osigurava hranu, prehranu i prihode za oko 820 milijuna ljudi diljem svijeta. Međutim, jedna od najvećih prijetnji održivosti globalnih ribolovnih resursa je ilegalan, neprijavljen i nereguliran ribolov.

Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) ističe da je gotovo 90% globalne populacije morskih riba u potpunosti iskorišteno, prekomjerno izlovljeno ili iscrpljeno do točke u kojoj oporavak možda nije biološki moguć.

Ispuštanje štetnih tvari, poput plastike i drugog otpada, u rijeke, mora i oceane ima razorne posljedice za morski život. Nedavna istraživanja pokazuju da se više od 50% plastičnog otpada u oceanima, uključujući Veliku pacifičku mrlju smeća, sastoji od ribarskih mreža koje drže ovaj plastični otok na okupu.

Nakupljanje otpada proizvedenog industrijskim ribolovom u oceanima ima brojne negativne učinke, uključujući opasnost od ozljeda ili smrti morskih životinja i ispuštanje čestica mikroplastike. Ne bismo trebali paničariti, kao što sugerira ovaj Netflixov dokumentarac, već radije poduzeti mjere za rješavanje ovih problema koji se dotiču svih nas.

D.G.

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.