>
Iako ne primjećujemo neka velika slavlja, pa vjerujemo da mnogi to i ne znaju, ipak, neka ostane zapisano, danas je međunarodni dan ribarstva. Cilj mu je skrenuti pozornost na prekomjerni izlov, uništavanje staništa i druge ozbiljne prijetnje održivosti morskih i slatkovodnih resursa.
Svjetski dan ribarstva obilježava se 21. studenog od 1997. godine, kad se u New Delhiju sastao Svjetski forum ribarskih radnika, što je dovelo do stvaranja Svjetskog foruma o ribarstvu s predstavnicima iz 18 zemalja. Tada su potpisali deklaraciju u kojoj se zalažu za globalni mandat održivih ribolovnih praksi i mjera.
Državni zavod za statistiku objavio je početkom ovog mjeseca podatke Uprave ribarstva pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u kojima se ističe smanjenje ulova male plave ribe u hrvatskom dijelu Jadrana.
Što se tiče morskog ribarstva, u 2023. u odnosu na 2022. iskrcaj male plave ribe smanjen je za 13,0%, što je posljedica provođenja mjera upravljanja kojima je cilj postizanje održivosti ribolovnih resursa na razini Europske unije i Republike Hrvatske s obzirom na aktualne klimatske promjene i loše vremenske uvjete u razdobljima kad se obavlja ribolov.
Napomenimo i to da se najveće količine iskrcaja u Republici Hrvatskoj ostvaruju okružujućim mrežama plivaricama kojima se lovi mala plava riba (srdele i inćuni), s udjelom koji je u 2023. iznosio 88,7% od ukupnog iskrcaja, te pridnenim povlačnim mrežama koćama, s udjelom od 6,7%.)
Ukupan broj ribara u morskom ribarstvu u 2022. u odnosu na 2021. manji je za 0,8%, dok je ukupan broj plovila manji za 3,3%.
Ukupan ulov i uzgoj (proizvodnja) morske ribe i drugih morskih organizama u 2022. veći je u odnosu na godinu prije za oko 672 tone, odnosno za 0,8%.
Količina plave ribe manja je za 0,8%, a količina ostale ribe veća je za 4,2%.
Od ukupnog ulova plave ribe najveći udio odnosi se na ulov srdele (68,5%).
Ulov rakova veći je za 53 tone (5,2%), dok je ulov glavonožaca veći za 10 tona (1,5%).
Ulov i uzgoj (proizvodnja) školjkaša povećan je za 169 tona (15,1%), što je ponajprije rezultat povećanja uzgoja školjaka.
Ukupna proizvodnja slatkovodne ribe u 2022. smanjena je za 32 tone (0,8%).
Proizvodnja konzumne ribe u šaranskim ribnjacima smanjena je za oko 105 tona (2,8%), dok je proizvodnja u pastrvskim ribnjacima povećana u odnosu na prethodnu godinu za 73 tone (20,8%). Od ukupno proizvedene slatkovodne ribe 59,7% odnosi se na proizvodnju šarana, a 10,3% na proizvodnju pastrve.
Vrijednost ukupnog ribarstva i akvakulture u 2022. u odnosu na 2021. porasla je za 10,7%. Porast ukupne vrijednosti rezultat je povećanja prosječnih cijena proizvoda u gotovo svim vrstama ribarstva i akvakulture u 2022.
Ribolov, zajedno s akvakulturom, osigurava hranu, prehranu i prihode za oko 820 milijuna ljudi diljem svijeta. Međutim, jedna od najvećih prijetnji održivosti globalnih ribolovnih resursa je ilegalan, neprijavljen i nereguliran ribolov.
Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) ističe da je gotovo 90% globalne populacije morskih riba u potpunosti iskorišteno, prekomjerno izlovljeno ili iscrpljeno do točke u kojoj oporavak možda nije biološki moguć.
Ispuštanje štetnih tvari, poput plastike i drugog otpada, u rijeke, mora i oceane ima razorne posljedice za morski život. Nedavna istraživanja pokazuju da se više od 50% plastičnog otpada u oceanima, uključujući Veliku pacifičku mrlju smeća, sastoji od ribarskih mreža koje drže ovaj plastični otok na okupu.
Nakupljanje otpada proizvedenog industrijskim ribolovom u oceanima ima brojne negativne učinke, uključujući opasnost od ozljeda ili smrti morskih životinja i ispuštanje čestica mikroplastike. Ne bismo trebali paničariti, kao što sugerira ovaj Netflixov dokumentarac, već radije poduzeti mjere za rješavanje ovih problema koji se dotiču svih nas.
D.G.
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev