Ministarstvo demantira Pokret otoka: "Milijun kuna kazne za gradnju mula bez dozvole!"

Trakavica koju je pokrenula Maja Jurišić, predsjednica Pokreta otoka oko Nacrta prijedloga novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, u javnosti je pobudila veliki interes. Ona naime drži spornima dijelove prijedloga o isključenju pomorskog dobra iz opće upotrebe, i davajući ih na upravljanje jedinicama lokalne i/ili regionalne samouprave, posebno ističući pritom plaže, no u Ministarstvu mora tvrde kako ovo razmišljanje nije točno, već je u potpunosti krivo interpretirano. Posebno izdvajaju činjenicu da je Jurišić pritom namjerno ili ne, izostavila posebnu glavu u Nacrtu prijedloga Zakona, koji se bavi isključivo plažama.

Maja Jurišić je i jutros tako poslala novi dopis javnosti u kojem između ostalog tvrdi kako je mišljenja "da se odgovorima Ministarstva pomorstva, mora i infrastrukture namjerno obmanjuje javnost jer su nam proslijedili posljednji nacrt prijedloga Zakona koji očito dovodi u pitanje buduću javnu upotrebu pomorskog dobra dok sada tvrde da isti nacrt krivo interpretiramo te zlorabimo. U nijednom obraćanju javnosti Ministar Butković i državni tajnik Bilaver nisu demantirali postojeće stavke nacrta prijedloga Zakona kojim se eksplicitno navodi da će se omogućiti potpuno ili djelomično isključenje opće upotrebe pomorskog dobra s posebnim naglaskom na morske plaže. Štoviše navodno će problem riješiti davanjem većih ovlasti jedinicama lokalne samouprave čije se upravljanje već pokazalo kao neučinkovito i manipulativno te rezultiralo brojnim devastacijama i pogodovanjima diljem obale i otoka".

No prava je istina da su Jurišić odmah demantirali i to četiri puta u posljednjih tjedan dana: Ministarstvo mora, prometa i inrastrukture, pa ministar Oleg Butković, ali i državni tajnik Josip Bilaver u dva navrata: u intervjuu za Morski HR i za Zadarski.hr.

Jurišić naime spominje, citiramo: "posljednji nacrt prijedloga Zakona", te datum 19. srpnja kad je nastao, no prava je istina da Prijedlog Zakona ne postoji, niti je ikad postojao. Radi se tek o jednom u nizu Nacrta prijedloga Zakona, koji se razmjenjuju unutar Radne skupine koja na Zakonu radi. Od 19. srpnja do danas izmijenjeno je i dopunjeno nekoliko takvih Nacrta, a zajedničko svakom od njih je, prema tvrdnjama vodećih ljudi u Ministarstvu mora, da imaju posebnu glavu Zakona koja bi se trebala baviti isključivo plažama, te da nema govora o izostanku javne upotrebe pomorskog dobra.

Bilaver tvrdi da je Jurišić dobila jedan od tih radnih nacrta zakon, pošto ga je zanimalo njeno mišljenje, jer se plažama i pomorskim dobrom bavila kao aktivistica:

- Tražio sam od nje pogleda, pogotovo dio koji se odnosi na plaže. Zamolio sam je da vidi kako oni kao Pokret otoka mogu doprinijeti kvaliteti novog zakona - kaže Bilaver i dodaje da je dva mjeseca čekao odgovore, sugestije ili komentare koji od nje nisu uopće stizali. Sve do otvorenog pisma koje je objavljeno prije tjedan dana.

- Namjerno se ne uzima u obzir činjenica da je plažama posvećena cijela jedna glava, za razliku od postojećeg zakona u kojem skoro pa ništa nije bilo vezano za plaže - kazao je Bilaver za Zadarski.

– Prema tome, svi ovi napisi od strane pojedinih udruga su zapravo čista manipulacija s određenim člancima. Primjerice, čl. 11 na koji se pozivaju, odnosi se na dio pomorskog dobra koji uz određene okolnosti može biti izuzet od javne uporabe. To se odnosi na luke, brodogradilišta i lokacije za LNG i slično, a nikako na plaže – kazao je za Morski HR Josip Bilaver.

One su, napominje, obrađene u cijelom jednom poglavlju Nacrta u kojem se po prvi put daje definicija i vrste plaža te način njihova korištenja i jasno navodi da se ni u kojem smislu ne smiju ograničavati za javnu uporabu.

– Dakle, ponavljam još jednom plaže neće biti predmetom koncesija u naseljenom području i ni na koji način neće se ograničiti javna uporaba – poručuje Bilaver.

Nasuprot tvrdnjama Maje Jurišić, Bilaver kaže sve suprotno tome:

- Cilj je sačuvati prirodna bogatstva koja imamo i maksimalno ograničiti ekskluzivitet bilo koga na dijelovima pomorskog dobra, te žzaustaviti devastaciju pomorskog dobra. Tu smo predvidjeli drakonske kazne za prekršitelje. Na primjer milijun kuna za nekoga tko napraviti mul bez dozvole, uz trošak uklanjanja, pa da vidimo tko će se usuditi nasipati more. Nadalje, želimo povećati efikasnost nadzora nad pomorskim dobrom, u smislu povećanja kapaciteta, da uz prava koja gradovi i općine zadržavaju, da imaju i obvezu brinuti o pomorskom dobru te da transparentnije zarađuju.

Morski HR je još prije tri mjeseca donio osnovne smjernice Nacrta prijedloga Zakona o pomorskom dobru u kojem se, za razliku od onog starog, posebno naglašavaju rigorozne kazne i potpuno novi mehanizmi kontrole.

Prijedlog novog Zakona još nije gotov, zaključuje Bilaver koji pojašnjava i kad će biti:

- Usklađujemo njegov tekst i konzultiramo se s Državnim odvjetništvom oko izvlaštenja i upisa granice pomorskog dobra u zemljišne knjige, nakon čega Nacrt prijedloga Zakona ide ponovno na radnu skupinu.

Tek će nakon toga Prijedlog zakona će biti 30 dana biti vidljiv javnosti, a Bilaver očekuje da će to biti krajem rujna, dok prvo čitanje u Saboru očekuje u studenom ove godine.

Jurica Gašpar

PROČITAJTE JOŠ:

DONOSIMO U pripremi novi Zakon o pomorskom dobru: Rigorozne kazne, potpuno novi mehanizmi kontrole! | | Morski HR

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture izradilo je Nacrt prijedloga novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Ovih dana sastaje se i radna skupina koja će zakonske akte pripremiti za javnu

Morski HRPrije 3 mjeseca