Onečišćenje morskoga okoliša promjena je njegovoga stanja uslijed različitih štetnih djelovanja ili izostanka potrebnog djelovanja u cilju njegove zaštite. Upravo se današnje čovječanstvo susreće s posljedicama velikih razmjera morskog onečišćenja. Zbog znanstvenih podataka, ali i primjera drugih ljubitelja mora i njihovih eko akcija, svijest ljudi lagano se „budi“. Na političkim temeljima stvaraju se usmjerenja i pravilnici za buduća postupanja u rješavanju jednog od najvažnijih problema današnjice.
Onečišćenje mora i oceana postaje prioritetan globalni problem. Premda morska prostranstva zauzimaju gotovo 71 % Zemljine površine, onečišćenje je stiglo i do najvećih dubina oceana. Javnost još uvijek većinu problema, poput posljedica onečišćenja, vezuje samo za obalno more, premda su problemi širi, dublji i kompleksniji. Brojni su izvori onečišćenja i ugroze morskih staništa, što se u konačnici odražava na morske ekosustave, ali i na kvalitetu života svih nas. Ljudski (antropogeni) utjecaji presudni su u promjeni njegovoga stanja i pitanje je koliko nas može sagledati širu sliku o ovom zajedničkom problemu.
Na oceane, mora i njegove stanovnike štetno djeluju unosi bioloških, kemijskih i fizikalnih tvari te energije, odnosno ispuštanja ili istjecanja tvari u tekućem, plinovitom ili čvrstom stanju, toplina, buka, svjetlost, zračenje, biološko zagađenje virusima, bakterijama, parazitima itd. Izvori onečišćenja morskog okoliša dolaze s kopna (industrijsko onečišćenje, otpadne vode te kućni otpad), putem zraka ili iz zraka (ispuštanjem plinova, poput CO2, koje apsorbiraju mora i oceani), nastaju na samome moru (npr. s brodova u redovnom radu ili zbog nesreća) ili u podmorju i na morskome dnu (bušotine). Mnogi naši otpadni proizvodi završavaju u moru kao vidljivi ili nevidljivi otpadi (kemikalije iz domaćinstva, proizvodi za osobnu higijenu, lijekovi i druge tvari koje ispustimo u odvode i kanalizaciju). Onečišćenje mora nastaje i zbog štetnih posljedica prisutnosti kemikalija (pesticidi, herbicidi, sumporovodik, amonijak itd.), zbog širenja invazivnih organizama i mnogih drugih razloga. Posljedice onečišćenja, posebno u obalnom dijelu mora, odražavaju se na gospodarstvo i javno zdravstvo, a imaju negativne učinke na bioraznolikost, odnosno sveukupnost živućih organizama morskih ekosustava.
Možda bi naši „stari“ mogli reći da danas u moru možete pronaći sve „od igle do lokomotive“. Kroz eko akcije i školska izvannastavna istraživanja podmorja, eko grupa Zdravo more svjedoči da bi bili u pravu, bez obzira na to što za sada lokomotivu nismo pronašli.
Kruti otpad koji prevladava u moru razvrstavamo po kategorijama na plastiku, gumu, metal, staklo, odjeću, obrađeno drvo i papir. Otpad nošen morski strujama, valovima i vjetrom iz drugih zemalja (posebno za vrijeme nepovoljnih hidroloških i meteoroloških prilika) predstavlja veliki problem, prvenstveno na području južnog Jadrana, gdje može činiti gotovo 90 % udjela u ukupnoj količini.
Jako puno otpada dolazi nam iz Albanije koja pored urbanih područja u blizini mora i rijeka ima nelegalna odlagališta otpada, a upravljanje otpadom unutar gradova nije na visokoj razini. Takav otpad završava na našoj obali i u podmorju nanoseći nam ogromnu štetu.
Kruti plutajući otpad na moru i otpad naplavljen na obalu relativno se lako može ukloniti za razliku od otpada koji se nalazi u stupcu mora, od površine do dna te na samom dnu. Svjetske procjene ukazuju da se 70% morskog otpada nalazi upravo na morskome dnu! Najveći problem predstavlja plastični otpad i njegovo izvlačenje s velikih dubina jer ni ronioci, ni podvodni dronovi s robotskom rukom ne mogu zaroniti na tako velike dubine!
Svakako je uz preventivu i očuvanje mora potrebno uvesti i nove tehnologije za sustavno uklanjanje otpada s morskog dna. Ako nešto ne vidimo, ne znači da ne postoji, da ne predstavlja ugrozu, prvenstveno za živi svijet mora, a posljedično i za nas same. Pojedinim predmetima potrebna su stoljeća ili tisućljeća kako bi se razgradili, dok se neki nikada neće razgraditi! Otpad stalno nanosi štetu morskome staništu, a nama i budućim generacijama sustavno će stvarati zdravstvenu ugrozu!
Od cjelokupnog morskog otpada 20 % nastaje na moru (otpad s brodova, posljedice aktivnosti u ribarstvu, akvakulturi, turizmu…), dok 80 % potječe s kopna (riječnim tokovima iz unutrašnjosti, odvodima i kanalizacijama, oborinskim vodama ili ispiranje kišama, vjetrom s kopna ili ispuhivanje s obale...). Svojim budućim aktivnostima i vi dajte doprinos u očuvanju i obnovi morskog staništa!
Osim krupnim otpadom, oceane i mora onečišćujemo i drugim, nama „na oko“, nevidljivima tvarima. Onečišćenje otpadnim (fekalnim) vodama može biti opasno za zdravlje. Tijekom turističke sezone svjedočimo sve većem broju neodgovornog ispuštanja fekalija s brodova i brodica i to u lukama, lučicama i uvalama. Osim s plovila, fekalije se u more unose i komunalnim otpadnim vodama. Crijevni enterokok i Escherichia coli dvije su indikativne bakterije koje se smatraju čimbenicima ugrožavanja ljudskog zdravlja. Temeljem kriterija provode se sustavna istraživanja ovih dvaju pokazatelja i to po posebnim znanstvenim metodama, kako bi se odredila, tj. ocijenila kakvoća mora (RH i članice EU-a). Temeljem broja izoliranih kolonija svakog od ovih dvaju pokazatelja, kakvoća se mora ispitane lokacije opisuje ocjenama izvrsna, dobra, zadovoljavajuća i nezadovoljavajuća.
Jadransko je more u Europi jedno od zagađenijih krupnim otpadom, dok po kakvoći mora hrvatski dio Jadrana spada u najčišća mora EU-a. U 2023. godini, primjerice, bilo je na visokom trećem mjestu. I dalje trebamo rješavati probleme ispusta s kopna te kažnjavati ispuštanje fekalija s plovila!
Konzumacija morskih organizma poput školjkaša, riba i rakova sa zagađenih i onečišćenih lokacija još je jedan vid ugroze ljudskog zdravlja putem mikrobiološkoga onečišćenja! Osim ispitivanja kvalitete mora, vrše se i ispitivanja mikrobiološkoga zagađenja morskih organizmima, prvenstveno školjkaša zbog njihovog hranjenja filtriranjem mora.
Ljudska aktivnost dovodi i do onečišćenja mora i morskih organizama teškim metalima. Ulaskom u morski ekosustav teški metali u njemu kruže i jedno su od značajnijih zagađenja. Vrlo se često akumuliraju i imaju sposobnost ugradnje u hranidbeni lanac. Koncentracije izrazito toksičnih teških metala poput bakra, kadmija, olova, kroma, žive i nikla očitavaju se mjerenjem u stupcu morske vode, njegovom sedimentu, ali i u tkivu morskih organizmima.
Ovisno o koncentraciji i vremenu izloženosti, teški metali predstavljaju opasnost za morske organizme, a konzumacija takvih organizama može biti štetna za ljudsko zdravlje. Izvor su takvih onečišćenja industrijske otpadne vode, luke, lučice i zrak, a sve kao produkt ljudske aktivnosti. Od izuzetne je važnosti rano otkrivanje i sprječavanje onečišćenja!
Uz onečišćenja izazvana ljudskom djelatnošću, do unosa teških metala u more (npr. otpadne i oborinske vode koje dolaze u kontakt s tlom koje sadrži teške metale) dolazi i zbog kretanja vode u prirodi. Kakav će biti intenzitet kretanja ovisi o nizu čimbenika, prvenstveno klimatskih uvjeta, aktivnosti biološkog sustava i blizini izvora. Toksičnost teških metala ovisi o nekolicini parametara, primjerice koncentraciji, ionskom obliku, koncentraciji ostalih tvari s kojima su u kontaktu i sl.
Premda se u prirodnom procesu, prije postanka čovjeka, klima mijenjala izmjenom toplih i ledenih doba, danas se opažaju i bilježe jake klimatske promjene upravo uslijed njegovog djelovanja (antropogeno djelovanje). Uz industriju, glavni onečišćivači naše planete ispušnim plinovima sve su vrste cestovnih, željezničkih, pomorskih i zrakoplovnih prometnih sredstava. I njihova onečišćenja plinovima utječu na porast temperature zraka, oceana i mora. Ne poduzmu li se potrebne mjere, negativne učinke onečišćenja priroda neće moći podnijeti te će doći do težih posljedica za ekosustave oceana i mora.
I na primjeru Jadranskoga mora možemo uočiti klimatske promjene. Na godišnjoj razini temperatura mora raste za 0,03 °C. Posljednjih desetljeća brojne alohtone invazivne vrste morskih organizama traže ili su već našle nova staništa u Jadranskome moru. Klimatske se promjene, osim u morskom svijetu, osjećaju i na kopnu diljem svijeta (poplave, suše, nagle i intenzivne promjene vremena i sl.). Najveći je uzrok globalnoga zatopljenja ugljikov dioksid koji se oslobađa sagorijevanjem fosilnih goriva (nafte i naftnih derivata, ugljena, plina).
Ugljikov dioksid, kao i ostale ispušne plinove, apsorbiraju mora i oceani. Pomorski promet jako je veliki zagađivač jer se povećanjem količine brodova znatno povećava emisija ispušnih plinova kao produkt izgaranja goriva unutar brodskih dizel motora. Osim na atmosferu i more, plinovi negativno utječu i na zdravlje ljudi.
S obzirom na to da su posljedice onečišćenja okoliša prisutne, istražuju se načini smanjenja CO2 i u pomorskome prometu. Uvode se nove tehnologije i goriva, ali i pravila. Upravo je Europski parlament 2023. godine izglasao nova pravila o čišćim brodskim gorivima, poput zelenoga metanola. Cilj je Europske unije dekarbonizacija prometa i smanjenje stakleničkih plinova i to do 2030. godine za najmanje 55% u usporedbi s razinama iz 1990. godine. Od 2025. do 2050. godine brodovi će postupno morati smanjivati emisije stakleničkih plinova sve do 80 %. Ovo se odnosi na brodove teže od 5.000 bruto registarskih tona jer su oni odgovorni za 90 % emisija ugljičnoga dioksida u pomorskome prometu.
Također, želi se smanjiti i onečišćenje zraka u lukama. Od 2030. godine u velikim lukama Europske unije teretni i putnički brodovi morat će za vrijeme priveza koristiti kopnene izvore za sve potrebe električnom energijom.
Prvi kontejnerski brod na svijetu s pogonom na zeleni metanol preuzet je u rujnu 2023. godine. Flota od 25 ovakvih kontejnerskih brodova s pogonom na zeleno gorivo naručena je za jednog europskog brodara. Ovaj „ugljično neutralni“ brod plovit će vodama Europe.
Marijana De Marchi, prof. ribarsko-nautičke skupine predmeta i mentorica eko grupe Zdravo more, Pomorska škola Split.
PROČITAJTE JOŠ:
Blanka Kufner
Jurica Gašpar
Jurica Gašpar
Zadarski SDP-ovci stoga predlažu Gradskom vijeću sazivanje izvanredne sjednice i donošenje odluke o stavljanju V. Izmjena i dopuna Prostornog plana
U Brodarskom institutu u Zagrebu jučer je obilježen početak projekta CoE Marble - Centar izvrsnosti u pomorskoj robotici i tehnologijama
Načelnik Općine Marčana Predrag Pliško i vijećnici Općinskog vijeća Općine Marčana uputili su hitan apel Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture,
U subotu su ozbiljnim prosvjedom Zadrani pokazali da ih se ne može beskonačno uvjeravati kako "car nije gol"
Jadranski web portal
© 2025 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev
