Hrvatsku javnost šokirao je prizor s poznate plaže Sakarun na Dugom otoku gdje je pronađeno je 12 uginulih glavatih želvi (caretta caretta). Kornjače je pronašao građevinar Vedran Petešić iz Sali koji je video objavio i na društvenim mrežama. Morski HR doznaje da jedna od uginulih jedinki stiže danas na Hrvatski veterinarski institut u Zagrebu.
Predstojnik odjela za patologiju Hrvatskog veterinarskog instituta, dr. sc. Željko Mihaljević za Morski HR kaže kako je alarmantno i jako zabrinjavajuće da je velik broj uginulih životinja pronađen na tako malom prostoru.
Ovakvo što do sad nismo imali. Jesu li se želve možda našle u nekoj toksičnoj okolini ili su nekim čudom sve završile u nekakvim mrežama koje su kasnije oslobođene? Međutim, čudno je to što želve ne putuju u skupinama, je li tako?
- Definitivno je to čudno, ali za sadašnji nalaz, mi smo u kontaktu s Javnom ustanovom Natura Jadera i Zadra i oni su napravili epidemiološki izvid na terenu. Bili su jučer u uvali i ono što se za sad zna je da se konjače razlikuju u vremenu uginuća budući da se postmortalne promjene značajno razlikuju među njima znači one nisu uginule u isti tren. To je što vam sada sa sigurnošću mogu reći - potvrdio nam je Mihaljević.
- Ima ih i među u fazi raspadanja. Prošlo je više dana od uginuća. Ono što znamo da je područje oko Dugog otoka vrlo atraktivno područje za koče. Pa su stada u ovo doba najaktivnije. Ono što treba čitatelje i ribare upozoriti, što je zapravo i naša zadaća, da kad koča izvuče kornjaču u zimskom periodu, kornjače su u fazi hibernacije, ali nije to ona faza kao kod medvjeda zimi kad ona spava, naime, kornjača uvijek mora udahnuti, mora ići gore na površinu, mora plivati, no kod ove životinje to je zimi sve usporeno. Tako da ribari kad je dignu kočom na brod misle da je mrtva.
Ona se ne kreće, izgleda kao da je mrtva. Ali ribare i građane općenito treba upozoriti na protokol laganog zagrijavanja. Da bi ona nakon nekog vremena počela davati znakove života. Tek onda se kornjača može pustiti. Vađenje kornjače iz mreže i odmah bacanje u more je za ove gmazove smrtonosno! I to je do sad najčešće opisana interakcija kornjača s mrežama.
Manje je vjerojatno u ovom slučaju da se dogodilo nešto toksično, masovno?
- Ne, to ne možemo isključiti, već to tek moramo isključiti nakon patološke obrade. Zato radimo obdukciju tih životnja, imamo organe za dodatne laboratorijske pretrage. Da isključimo takav fenomen? Nije to isključeno, mi ne znamo zbog čega su točno one uginule. Znači, postoji još nekoliko teorija. Znači, moguć je čak i pomor zbog istraživanja za naftom i plinom, gdje imamo korištenje eksploziva, pa da može i čak i to bude uzrok, jer imali smo jedan sličan slučaj, koji isto nije mogao biti dokazan.
Poklopio se veliki broj mrtvih životinja na talijanskoj obali u kratkom vremenskom razdoblju s nekim israživanjima podmorja. Bilo je većih uginuća u kratkom vremenu prije par godina za koja je dokazano da su nastala trovanjem pesticidima.
Jeste li imali do sada posljednji godina slučaj gdje je određena životinja ili uglužena vrsta nastradala od posljedice ribarskog eksploziva u Jadranskom moru? Naime, često imamo dojave o tim zabranjenim aktivnostima.
- Te posljedice je jako teško dokazati. To je jedna stvar. Jako ih je teško dokazati i jedino neki terenskim izvidom se može kontrolirati i eventualno dokazati uginuće na taj način. Znači, to su baro-traumske ozljede koje su kod životinja možda jako svježe, kod lešina se mogu naći, ali je to inače vrlo, vrlo teško.
I za kraj, koji je najčešći uzrok uginuća ugroženih želvi u Jadranu?
- To je definitivno interakcija sa ribovim malatima. Znači, to su ribarske mreže i interakcija s parangalima, a tu su i naleti na brodice, kao i nešto rjeđa uginuća od utapljanja nakon smrzavanja, tijekom naglog hlađenje mora. To imamo dolje na području Karinsko-Novigradskog mora - pojašnjava Mihaljević za Morski HR.
Jurica Gašpar
PROČITAJTE JOŠ:
Jurica Gašpar
Rekordno niska razina antarktičkog morskog leda krajem 2023. godine dovela je do nemogućnosti razmnožavanja u petini kolonija carskih pingvina na
Oko 140 bjelogrlih kitova nasukalo se u plitkim vodama ušća u južnoj australskoj saveznoj državi Zapadnoj Australiji. Kitovi su se
Prošle godine u Hrvatskoj je stradala trećina svih pčela. Problem je to koji polako zahvaća cijelu Europsku uniju - poljoprivrednici
Razred su bodljikaša, najčešće okruglasta, rjeđe srcasta ili pločasta tijela s gornje strane prekrivena pomičnim bodljama. S donje strane tijela
Jadranski web portal
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev
