MORSKI TV Brodarski institut nitko nije htio spasiti, sve dok nije sveden na nekretninu i zemljište

ZAGREB – Brodarski institut u Zagrebu osnovan je 1948. godine, upravo zbog potrebe razvoja brodograđevnih znanosti. Bio je zamišljen i realiziran izuzetno ambiciozno. Na velikom prostoru izgrađeno je izuzetno puno laboratorija i dva bazena koji su u svojim određenim specifikacijama bili u samom svjetskom vrhu. Danas je ostao na tek 15-ak zaposlenih ljudi i s odlukom o likvidaciji, broji svoje posljednje dane.

– Ta se brodograđevna znanost uz puno znanja i puno ulaganja intenzivno razvijala. Paralelno se radilo na suradnji s fakultetima i brodogradilištima koja su tada bila u usponu i to je bila osnovna ideja, jer je brod izuzetno kompleksan proizvod, pogotovo vojni brod, pa su u Institutu s godinama sazrijevale i druge ekspertize  – kazala je uvodno u emisiji Morski TV voditeljica sektora Pomorske tehnologije pri Brodarskom institutu, mr.sc. Marta Pedišić Buča, dipl. ing brodogradnje.

Polovinom 20. stoljeća, Brodarski institut se gradi na prostoru današnjeg Novog Zagreba, daleko od tadašnjeg centra grada, gdje je bila potpuno drugačija vizura, ravničarskog krajolika. Za razliku od tog vremena, danas je Brodarski okružen urbanom gradskom jezgrom, u blizini koje su jedan veći trgovački centar, zgrada INA-e, Muzej suvremene umjetnosti, zbog čega je zemljište na tom prostoru vrlo vrijedno, a nakon učestalih potresa, mjesto za moguću novu gradnju, još je i vrijednije. Ono što se događa posljednjih godina s institucijom, koja je za jednu naciju vrijednija od nekretninskog biznisa, neshvatljivo je bilo kome, osim onima koji su bacili oko upravo na poziciju i zemljište gdje je institut sagrađen.

S Brodarskim smo imali sve: Stručnjake, tehnologiju i prostor

Imali smo “know-how” od razvojne tehnološke strategije, pa do konačnog proizvoda, ljudstvo, tehnologiju i prostor. S Brodarskim institutom, pripadajućim tehničkim fakultetima i brodogradilištima na moru, ukratko, imali smo – sve!

– Brodarski institut je u svoje vrijeme bio nositelj razvoja i bili smo jedna od rijetkih zemalja koja je to mogla – kaže Pedišić Buča koja dodaje da u Brodarskom radi 20 godina.

– Na zajedničkim sastancima diljem svijeta nikad nisam imala dojam da se mi s ovih prostora s našim znanjima i iskustvima imamo čega sramiti, već naprotiv, svuda su respektirali naše znanje. Nigdje nisam primjetila da nas se smatra inferiornima – kaže.

Jedina javna institucija koja je proglašena trgovačkim društvom

Posljednjih 30 godina, iako u nazivu ima riječ “institut”, jedina je javna institucija u Hrvatskoj koja je proglašena trgovačkim društvom, pa je zbog administrativnih razloga mnogo puta bila vezanih ruku i propuštala domaće, ali i europske natječaje za projekte, u kojima itekako znanjem, iskustvom i tehnologijom može sudjelovati. Uz loše rukovodstvo unutar instituta, ali i svih vlasti do sad, Institutu umjesto bilješki svog intelektualnog i tehničkog napretka, bilježe trgovačke minuse i kako to biva s društvima koja nisu znanstvene institucije, kakva bi Brodarski trebao biti, izmjenjuju se rukovodstva i provodi likvidacija.

Od 2005. godine ljudi su masovno počeli odlaziti s Brodarskog instituta, u kojem je danas zaposleno svega 15-ak osoba, a mnogi bivši zaposlenici, umjesto da rade kreativan znanstveno-istraživački rad, danas rade daleko jednostavnije i potkapacitirane poslove.

– Prepuštanje Brodarskog instituta tržištu je potez koji nikako nije racionalan i infrastruktura tolikih razmjera doista treba održavanje – smatra Pedišić Buča i pojašnjava da su i temelji golemog kompleksa, pogotovo bazena fascinantni i toliko čvrsti da bi bilo skuplje rušiti te objekte i graditi nešto novo, nego da Brodarski ostane tu gdje jest.

– To mi je toliko bizarno. Bazen zauzima veliku površinu i količina vode u bazenu, da je netko pokuša istočiti, prouzrokovala bi velike probleme po lokalnu mrežu – pojašnjava.

Odjednom isključeni s liste tvrtki od posebnog državno interesa

– Sigurno da je Brodarski sa svojim znanjem i iskustvom mogao opstati – smatra gošća Morskog TV i dodaje da se događalo upravo suprotno.

– Mi smo od 2018. godine maknuti s liste tvrtki od posebnog državnog interesa za Republiku Hrvatsku i stavljeni smo pod Centar za restrukturiranje i prodaju. Tog trenutka smo ustvari postali nekretnina i zemljište. Centar za restrukturiranje i prodaju, niti ima ljude koji bi u tom smislu bili stručni, niti im je to posao, već gledaju takve državne tvrtke bi li ih restrukturirali ili bi ih prodali. Mi smo dobili zadatak izraditi planove restrukturiranja, međutim svaki put kad bi popravljali ili dorađivali plan, bilo nam je rečeno da “novaca nema”. Dakle, imali smo akumulirane dugove, ali nam je rečeno da ne možemo računati na će Država na neki način pokriti te dugove – kazuje Pedišić Buča.

Iako je bilo najava od stranih investitora da bi sudjelovali u radu instituta uz neku vrstu suvlasništva, sada su na prostor veličine nogometnog stadiona ili oko 120 tisuća četvornih metara bacili oko sokolovo građevinski investitori.

Ambiciozan direktor smijenjen, postavljen direktor koji to ne smije biti

Bivši direktor mr. oec. Igor Tripković koji je prije tri godine u intervjuu za Morski HR izjavio “Institut će sigurno opstati, čast mi je biti ‘kapetan’ ovog broda”, imao je velike ambicije, no naprasno je smijenjen.

– Zanimljivo je tko je došao nakon njega. Onda je postavljen direktor koji uopće nije mogao biti direktor, jer je već direktor u jednoj drugoj državnoj firmi. Tu je bio direktor mjesec i pol dana, dok Povjerenstvo za sukob interesa nije i formalno donijelo mišljenje da ne može biti direktor, pa smo tako potrošili vrijeme, a onda je došao treći direktor koji nam je prvog dana kad je došao, rekao da nas je došao likvidirati – kazala je u intervjuu za Morski TV mr.sc. Marta Pedišić Buča, dipl. ing brodogradnje s Brodarskog instituta.

Niže pogledajte cijelu emisiju.

Morski HR