>
SANTIAGO – Više od 30.000 podrhtavanja potreslo je Antarktiku od kraja kolovoza, prema podacima koje je objavilo Sveučilište u Čileu. Skok seizmičkih aktivnosti zaintrigirao je znanstvenike koji proučavaju udaljeni, debelim ledom pokriveni kontinent.
Znanstvenici sveučilišnog Nacionalnog seizmološkog centra rekli su da su mali potresi – uključujući jedan jači potres magnitude 6 prema Richteru – otkriveni u Bransfieldskom tjesnacu, oceanskom kanalu širokom 96 km između Južnih Shetlandskih otoka i Antarktičkog poluotoka, izvještava Reuters TV.
Nekoliko se tektonskih ploča i mikroploča sastalo u blizini tjesnaca, što je dovelo do učestale trešnje, ali protekla tri mjeseca bila su neobična, navodi centar.
– Većina seizmičkih aktivnosti koncentrirana je na samom početku niza podrhtavanja, uglavnom tijekom mjeseca rujna, s više od tisuću potresa dnevno – izvijestio je čileanski centar.
Podrhtavanja su postala toliko česta da se sam tjesnac, nekoć se šireći brzinom od oko 7 ili 8 mm godišnje, sada širi za čak 15 cm godišnje.
– Radi se o povećanju od čak 20 puta, što sugerira da se upravo ovog trenutka Shetlandski otoci brže odvajaju od Antarktičkog poluotoka – rekao je direktor centra, Sergio Barrientos.
Poluotok je jedno od mjesta s najbržim zagrijavanjem na Zemlji, a znanstvenici pomno prate utjecaj klimatskih promjena na njegove sante leda i ledenjake.
No, klimatski znanstvenik Raul Cordero sa Sveučilišta Santiago je rekao da još nije jasno kako potresi mogu utjecati na led u toj regiji.
– Nema dokaza da ova vrsta seizmičke aktivnosti ima značajne učinke na stabilnost polarnih ledenih kapa – rekao je Cordero za Reuters.
D.G.
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev