>
  2 min. čitanja

Sjeverozapadni dio otoka Mljeta na današnji dan 1960. godine proglašen nacionalnim parkom

Sjeverozapadni dio otoka Mljeta na današnji dan 1960. godine proglašen nacionalnim parkom
Foto: Boris Kačan

MLJET - Na današnji dan Javna ustanova „Nacionalni park Mljet“ slavi 63. rođendan. Osnovan davne 1960., s ciljem očuvanja prirodne i kulturne baštine sjeverozapadnog dijela otoka Mljeta, Nacionalni park Mljet godinama privlači veliki broj posjetitelja.

Nacionalni park obuhvaća gotovo 5300 hektara, uključujući i morski pojas 500 metara od obale, otočića i hridi, te tako zauzima otprilike trećinu otoka. Morem potopljeni zaljevi, Malo i Veliko jezero, najistaknutije su lokacije ovog područja i jedan od glavnih razloga proglašenja ovog dijela otoka zaštićenim.

Šuma prekriva 90 posto kopnene površine nacionalnog parka

Uz slana jezera bitno je spomenuti i šumu koja je razlog zašto je otok Mljet danas poznat kao zeleni otok. Šumska vegetacija prekriva preko 90 posto kopnene površine NP Mljet, a njeno bogatstvo se vidi u velikom broju biljnih i životinjskih vrsta.

Ovu prirodnu baštinu upotpunjuje i bogato kulturno-povijesno nasljeđe, a kao najistaknutiji spomenici su ostaci rimske palače u Polačama i benediktinski samostan na otoku Svete Marije u Velikom jezeru.

Aktivnosti koje provodi JU „Nacionalni park Mljet“ rezultirale su brojnim novim otkrićima koja su upotpunila saznanja o prirodnim značajkama ovog područja.Rad Ustanove prepoznat je kroz suradnju i različite potpore lokalnom stanovništvom, kao i kontinuirano partnerstvo s brojnim institucijama.

- Ovim putem se zahvaljujemo svim djelatnicima Ustanove na njihovom doprinosu u očuvanju prirode te svim posjetiteljima Nacionalnog parka Mljet koji rado dolaze u našu zelenu oazu - poručuju iz Nacionalnog parka, kojem od srca čestitamo rođendan!

D.G.

PROČITAJTE JOŠ:

OVAKO SE ČUVA STOLJETNA ŠUMA Zadnji požar koji je poharao ovaj otok bio je 1917., a kanaderi su zadnji put spašavali 1988. godine
Dalmacija poharana požarima, rezultat je isključivo ljudskog nemara. Nema te prirodne katastrofe koju priroda ne može obnoviti, pogotovo uz pomoć čovjeka. Jednako kao što nema te prirode koju čovjek ne može dokrajčiti zbog vlastite pohlepe. No u pokušaju da dohvatimo treći put, odnosno dozna…
Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.