>
MASLENICA – Na današnji dan, 30. siječnja 1993. godine, točno prije 23 godine predsjednik Franjo Tuđman položio je kamen temeljac za gradnju novog Masleničkog mosta.
Potreba za gradnjom novog mosta nastala je nakon što je stari zbog opreza i približavanja neprijateljskih snaga srušen za vrijeme Domovinskog rata. Izgradnja novog mosta, na drugom mjestu, trajala je naredne četiri godine te ga je u promet svečano pustio prvi predsjednik 8. travnja 1997. godine.
Što se tiče samog čina polaganja kamena temeljca, ono je bilo povod i Tuđmanovom obilasku oslobođenog područja, krajnjem dokazu uspostave apsolutne sigurnosti nakon provedbe akcije Maslenica.
Radovi na tunelu Sveti Rok kroz Velebit, počeli su koji mjesec kasnije, točnije 16. kolovoza 1993. godine, dok je sjeverna strana još bila okupirana. Kroz probijeni tunel Sveti Rok prvi se provezao sam predsjednik Franjo Tuđman, u automobilu iz sjevera Hrvatske na njen slobodni jug, 16. listopada 1999. godine.
Maslenički most (zvan i “Novi Maslenički most” kako bi se razlikovao od “starog” koji je srušen u Domovinskom ratu, nanovo izgrađen 2004. godine) armiranobetonski je lučni most iznad Novskog ždrila, nedaleko od naselja Maslenica, koji prevodi oba traka autoceste A1, na dionici Maslenica – Zadar 1. Most ima ukupnu dužinu 377,60 m, širinu 20,40 m, a rasponski sklop iznosi 350 metara. Rasponsku konstrukciju čini luk raspona 200 m, čime se svrstava među veće ovakve mostove u svijetu.
Idejno rješenje autocestovnog mosta kod Maslenice izrađeno je još 1986. godine u Institutu građevinarstva Hrvatske (IGH), u sklopu projekta autoceste, ali je rušenje starog mosta u Domovinskom ratu ubrzalo njegovu izgradnju.
Nakon raspisanog natječaja za obnovu mosta Maslenica odlučeno je da se gradi novi armiranobetonski most na trasi buduće autoceste, udaljen od lokacije starog mosta približno kilometar i pol. Radovi na mostu otpočeli su nepuna dva mjeseca nakon Operacije Maslenica (siječanj 1993.) i cijelu je godinu gradilište bilo na dometu neprijateljskog topništva. Za vrijeme izgradnje mosta, promet preko Novskog ždrila odvijao se preko pontonskog mosta, privremenog rješenja za povezivanje Dalmacije sa sjevernim priobaljem i kontinentalnom Hrvatskom. Pontonski most su Srbi s okupiranog područja pogodili čak 36 puta.
Most je svečano pustio u promet tadašnji predsjednik Franjo Tuđman 8. travnja 1997. godine.
Most je s vremenom zbog čestog zatvaranja uzrokovanog burom postao meta kritike javnosti, radi čega je obnovljen stari most, dovršen 2004. godine.
Na Masleničkom mostu je 21. prosinca 1998. godine izmjerena i najveća brzina bure. Brzina udara vjetra tada je dosegla uraganskih 248 km/h. Stručnjaci tvrde da je problem taj što vjetar ne puše poprečno, nego 10-15 stupnjeva u smjeru pružanja mosta, što je otežavajući faktor.
Stariji ljudi koji žive na ovom području pričaju da su se graditelji “starog” čeličnog mosta raspitivali kod lokalnog stanovništva o najboljoj lokaciji za gradnju. Odgovore su navodno dobili od lokalnih pastira koji su pokazali na mjesta gdje se okuplja i sklanja stoka za vrijeme najjačih udara bure. Na tom mjestu je i sagrađen prvi most što se pokazalo odličnim izborom jer zbog vjetra jedva da je i zatvaran u odnosu na novi most s autocestom.
Posljednjih sedam godina ova dionica zatvara se sve učestalije, pa smo tako 2019. godinu pamtili po tome da je zatvarana najviše do sad – čak 68 puta, a u istoj godini vremenski se ovom dionicom nije smjelo putovati više od 498 sati ili gotovo 21 dan.
Hrvatske autoceste su nam ustupile detaljne podatke od početka vođenja baze podataka, tj. od siječnja 2008. do prosinca 2019. godine. U tom razdoblju izmjereno je čak 575 zatvaranja dionice Sveti Rok – Maslenica, s ukupnim trajanjem od gotovo 7126 sati ili 297 dana, što bi bilo gotovo 10 mjeseci zatvorene autoceste na njenom najosjetljivijem dijelu. Više možete pročitati u članku niže.
D.G.
PROČITAJTE JOŠ:
ISTRAŽILI SMO Autocesta kod Maslenice u 11 godina je bila zatvorena 575 puta
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev