Na kvarnerskim otocima u pripremi projekti vrijedni preko pet milijardi eura

RIJEKA - Država je usvojila Nacionalni plan razvoja otoka za razdoblje 2021. - 2027. s obzirom na to da su otoci suočeni s brojnim problemima i izazovima pa je njihova budućnost izuzetno važna.

Malo koja europska država može se pohvaliti takvim bogatstvom kakvo su 1.244 hrvatska otoka, smještena na malom zemljopisnom području. Za otoke će mnogi reći kako znače i do 30 posto skuplji život od onog na kopnu, međutim, trendovi pokazuju da otoci gube manje stanovnika od ostatka Hrvatske, a u svojim razvojnim opredjeljenjima žele postati, a neki već i kreću u tom smjeru, pametne sredine kvalitetnog života temeljene na održivosti.

O tome koji su na tom putu izazovi i što otočani u tom smislu žele i očekuju, raspravljat će se na konferenciji 'Razvoj pametnih i održivih otoka' koja će se održati 26. svibnja u Opatiji.

Manji demografski pad

Kad se govori o otocima, nezaobilazna tema je demografija. Međutim, posljednji popis stanovništva ukazao je na to da su i otoci u odnosu na desetljeće prije izgubili dio stanovništva, ali je pad u prosjeku manji nego u kopnenom dijelu Hrvatske.

Konkretno, na 53 naseljena hrvatska otoka je 2021. živjelo 127.838 otočana, što je za oko pet tisuća ili 3,7 posto manje u odnosu na 2011. godinu. Na državnoj razini je, pak, zabilježen pad broja stanovnika od gotovo 10 posto.

Među samim otocima, od posljednjeg popisa stanovništva je u apsolutnim brojkama najveći pad stanovnika imao otok Rab, a najveći rast Krk. Rab je u deset godina ostao bez 1.060 stanovnika, slijedi Korčula (928), Pag (720), Čiovo (651) i Lošinj (500). Najveći rast stanovnika zabilježen je na otocima Krku (533 stanovnika), Šolti (275), Koločepu (68), Šipanu (57) i Viru (45).

Inače, Hrvatska je jedina europska zemlja uz Finsku koja je prepoznala važnost otočnog područja i ima zakonski okvir kojim se regulira briga o tom području. Država je usvojila i Nacionalni plan razvoja otoka za razdoblje 2021. – 2027. s obzirom na to da su otoci suočeni s brojnim problemima i izazovima pa je njihova budućnost izuzetno važna, piše Novi List.

Kao prioriteti Nacionalnog plana za otoke ističu se pametno i održivo upravljanje otočnim resursima i okolišem, borba protiv klimatskih promjena, održivi razvoj otočnog gospodarstva, pametna mobilnost i povezanost, poboljšanje kvalitete života razvojem infrastrukture te podrška stanogradnji.

Hrvatskoj su na raspolaganju značajna sredstva u okviru programskog paketa za razdoblje 2021. - 2027. u kojem će prvi put posebna alokacija biti namijenjena za razvoj otoka. Samo u Primorsko-goranskoj županiji, na otocima je u pripremi ili je pripremljeno više od 310 projekata za višegodišnju financijsku perspektivu od 2021. do 2027. godine, a čija ukupna vrijednost prelazi pet milijardi kuna.

Cijeli članak pročitajte OVDJE.

B.K.