Na morskom dnu nakupilo se oko 11 milijuna tona plastičnog otpada

Između tri i 11 milijuna tona plastičnog otpada se nakupilo na dnu svjetskih oceana, prema studiji koju su ovog mjeseca objavili australski i kanadski istraživači.

Podvodnim vozilima na daljinsko upravljanje (ROV) omogućeno je približno kvantificiranje plastičnog otpada koji završava na morskom dnu i određivanje mjesta na kojima se nakuplja prije nego što se raspada u manje dijelove i miješa sa sedimentom, rekla je Denise Hardesty iz australske znanstvene agencije Csiro.

- Znamo da milijuni tona plastičnog otpada ulaze u naše oceane svake godine, no ono što nismo znali jest koliko tog onečišćenja završi na oceanskom dnu - rekla je Hardesty, jedna od autorica izvješća, koje su izradili Csiro i sveučilište u Torontu, prenosi HRT.

FOTO/VIDEO Ovo su prvi konkretni rezultati čišćenja svjetskih mora od plastike

Sustav nazvan Ocean Cleanup unazad dvije godine razvija tehnologije za čišćenje oceana od plastike. “Da bismo to postigli, naše početne napore čišćenja svjetskih mora usmjerili smo upravo tamo gdje možemo ostvariti maksimalan učinak, a to je velika pacifička zakrpa za smeće (GPGP) smještena između Kalifornije i Havaja, gdje je naše

Morski HRIvelina Gašpar

Premda su se ranije objavljivale procjene količine mikroplastike, studija "Plastika u dubokom moru - Globalna procjena akumulacije na dnu oceana" bavi se većim predmetima poput mreža, čaša ili plastičnih vrećica.

S obzirom na to da se očekuje udvostručenje korištenja plastike do 2040., za zaštitu morskih ekosustava i životinjskog svijeta ključno je razumjeti kako i gdje se otpad premješta u oceanu, tvrde znanstvenici.

Onečišćenje plastikom na morskom dnu moglo bi biti 100 puta veće od količine plastike koja pluta na površini, rekla je Alice Zhu, doktorandica na sveučilištu u Torontu koja je predvodila istraživanje.

Čestice plastike u mozgu mogle bi povećati rizik od Alzheimerove i Parkinsonove bolesti

Studija bečkog tima znanstvenika još je u početkom godine pokazala da mikroplastika i nanoplastika dospijevaju i u ljudski mozak. Novootkriveni mehanizam sitnih čestica predstavlja temelj za daljnja istraživanja u svrhu zaštite čovjeka i okoliša. Jedan od najvećih ekoloških problema današnjice predstavljaju sitne čestice plastike koje putem hrane dospijevaju i u

Morski HRIvelina Gašpar

Dno oceana je stoga postalo dugoročno odlagalište za veći dio plastičnog otpada.

To je dodatno pogoršano krajnje sporim stopama razgradnje plastike u hladnim okolišima kojima nedostaje kisika i ultraljubičastog zračenja, stoji u istraživanju.

Prema rezultatima, oko pola (46 posto) procijenjene plastične mase se nalazi iznad 200 metara dubine, a ostatak se proteže sve do 11.000 metara.

I.N.