Najpoznatija čuvarica crkvenoga blaga posmrtno vraćena u Zadar

Najpoznatija čuvarica crkvenoga blaga - Marija Benediktinka Braun je nakon 30 godina iz Italije posmrtno vraćena u Zadar

Raznolikosti kulturne baštine kakvu posjeduje Zadar može se pohvaliti malo koji grad u Hrvatskoj, a ovih je dana u fokusu javnosti uloga časne majke Marije Benedikte Braun u obnovi samostana zadarskih benediktinki i očuvanju crkvenog blaga, javnosti dostupnog u Stalnoj izložbi crkvene umjetnosti. Njezini su zemni ostaci, naime, vraćeni u Zadar iz Italije, gdje je preminula 1991. godine.

Njezin 96 godina dug život mogao bi poslužiti kao predložak za filmski scenarij, a nakon tri desetljeća, posmrtni ostaci Marije Benedikte vraćeni su u Zadar, u grobnicu zadarskih benediktinki. Ispraćena je dostojanstveno i s ljubavlju onih koje je odgajala i podučavala.

- Ona je neznatna, to jest ponizna, veličanstvena majka Benedikta. Svaka pojedina od nas bi mogla napisati jednu posebnu priču, ja ću je sigurno napraviti, ako prije ne umrem - rekla je za Vijesti iz kulture časna majka Anastazija Čizmin iz samostana svete Marije u Zadru.

Jedan od onih koji su joj došli odati počast bio je i predsjednik Hrvatskog vijeća za kulturna dobra Ministarstva kulture i medija Miljenko Domijan koji podsjeća da baština nisu samo kamenje, umjetnička i povijesna djela, nego su baština i ljudi.

- Benediktinke su u svome samostanu od 11. stoljeća do danas, a među njima, definitivno u nizu slavnih, počev od Čike, Vekenege i tako dalje, je naravno majka Benedikta Braun, koja je definitivno identifikacijski čimbenik i sama baština ovog samostana. Bilo bi puno siromašnije i puno manje u samostanu napravljeno da nje nije bilo - istaknuo je Domijan,

Tijekom za Zadar osobito dramatičnog Drugog svjetskog rata zadarske benediktinke sv. Marije još su se jednom dokazale kao hrabre i brižne čuvarice kulturne baštine.

- Tadašnja opatica je sa sestrama stala pred Talijane i rekla: "Možete preko nas mrtvih." Vidjevši da je to blago u opasnosti, sestre su noću, uz dva povjerljiva radnika, kopale skrovište ispod zvonika. To su blago sakrile, ali ne samo ono što su čuvale one, nego i drugo, pa i škrinju svetoga Šime - napomenuo je Ivan Armanda iz Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža".

Stalna izložba crkvene umjetnosti (SICU), poznata i kao "Zlato i srebro Zadra", najcjelovitiji je i najreprezentativniji prikaz dosega crkvene umjetnosti u Hrvatskoj, s 210 eksponata na 1 200 četvornih metara.

A.B.