Najstariji pronađeni fosili 'ribe-guštera' upućuju da su ta morska čudovišta preživjela masovno izumiranje

SVIJET - Drevne 'ribe-gušteri' plivale su Zemljinim oceanima prije 250 milijuna godina, mnogo prije nego što su znanstvenici mislili da su se prvi puta pojavile, otkriva nova studija.

Istraživači su 2014. otkrili fosilizirane ostatke ihtiosaura na udaljenom arktičkom otoku u arhipelagu Svalbard u Norveškoj. Ihtiosauri su izumrli gušteri nalik ribi čiji oblik tijela podsjeća na današnje dupine i kitove.

Ostaci, koji se sastoje od 11 repnih kralježaka zarobljeni su unutar vapnenačke gromade koja datira iz ranog trijasa, što fosile čini najstarijim ostacima ihtiosaura ikad otkrivenim i najstarijim dokazom morskih gmazova.

Znanstvenici su prethodno pretpostavili da su se ihtiosauri pojavili zajedno sa svim drugim morskim gmazovima nakon permskog masovnog izumiranja, također poznatog kao 'Veliko umiranje', koje se dogodilo prije oko 251,9 milijuna godina i izbrisalo oko 90 posto života na Zemlji.

Do sada su najstariji poznati fosili morskih gmazova pripadali manjim i manje naprednim skupinama te su datirali u vrijeme prije 249 milijuna godina. To je upućivalo da su se morski gmazovi pojavili nedugo nakon razornog događaja.

Ali u novoj studiji, objavljenoj 13. ožujka u časopisu Current Biology, istraživači tvrde da su veličina i sastav kostiju ihtiosaura dokaz da su se golemi oceanski grabežljivci pojavili prije permskog izumiranja.

U travnju 2022. istraživači su objavili otkriće zuba jednog od najvećih ihtiosaura koji su ikada plivali u oceanima Zemlje koji je vjerojatno bio veći od trenutnog rekordera koji je bio dugačak 21 metar.

Novootkriveni kralješci iste su veličine kao oni pronađeni u kasnijim ihtiosaurusima, koji su narasli do oko 3 m duljine. Kosti također imaju spužvastu strukturu koja se čini dobro prilagođenom životu u vodi.

Tim stoga sumnja da se loza ihtiosaura vjerojatno pojavila prije masovnog izumiranja na kraju perma jer je malo vjerojatno da su razvili te napredne osobine u manje od 2 milijuna godina nakon katastrofalnog događaja.

Rezultati bi mogli natjerati paleontologe da preispitaju ono što su mislili da znaju o permskom masovnom izumiranju, prenosi Live Science.

B.K.