>
Znanstvenici su otkrili najveći koralj na svijetu u jugozapadnom dijelu Tihog oceana, javlja BBC.
Mega koralj, koji se sastoji od mnogo sićušnih stvorenja povezanih u jedan organizam umjesto u greben, mogao bi biti stariji od 300 godina. Skupina znanstvenika kaže da je veći od plavetnog kita.
Pronašao ga je videograf s broda National Geographica koji je posjećivao udaljene dijelove Pacifika kako bi dokumentirao učinke klimatskih promjena.
- Otišao sam roniti na mjestu gdje je prema karti bila olupina broda, a tada sam nešto vidio - rekao je Manu San Felix.
Pozvao je svog sina i ronilačkog kolegu Iniga te su zajedno dublje zaronili kako bi istražili fenomen.
Vidjeti koralj, koji se nalazi u Solomonskim Otocima, bilo je poput gledanja "podvodne katedrale" - rekao je, prenosi HRT Magazin.
- Bilo je veoma emotivno. Osjetio sam ogromno poštovanje za nešto što je ostalo na istom mjestu i preživjelo stotine godina. Pomislio sam: 'Opa, ovo je bilo tu kada je Napoleon bio živ' - dodao je.
Znanstvenici na ekspediciji su izmjerili koralj vrstom podvodnog metra. Širok je 34, dug 32, a visok 5,5 metara.
Koralji diljem svijeta se suočavaju s ozbiljnim pritiscima dok se oceani zagrijavaju zbog klimatskih promjena. Koralji, koje se često opisuje kao "arhitekte" mora, mogu se udružiti kako bi stvorili goleme grebene u kojima žive ribe i druge vrste.
Koraljni grebeni također izdržavaju milijardu ljudi tako što, među ostalim, potiču turizam i omogućuju ribolov, prema Svjetskom ekonomskom forumu.
Ovaj primjerak je pronađen u dubljoj vodi nego drugi koraljni grebeni, što ga je možda zaštitilo od viših temperatura pri morskoj površini.
Otkriće je objavljeno u vrijeme kada se u azerbajdžanskom glavnom gradu Bakuu održava klimatska konferencija Ujedinjenih naroda COP29, koja nastoji ostvariti napredak u borbi protiv klimatskih promjena.
Trevor Manemahaga, ministar za klimu Solomonskih Otoka koji prisustvuje samitu, za BBC je rekao da će njegova zemlja biti ponosna na otkriveni koralj.
- Želimo da svijet zna da je to posebno mjesto i da ga treba zaštititi. Uglavnom ovisimo o pomorskim resursima za gospodarski opstanak i koralj je vrlo, vrlo važan. Također, za naše je gospodarstvo krucijalno da se pobrinemo da se naš koralj ne iskorištava - dodao je.
Manje otočne države poput Solomonskih Otoka su izuzetno ranjive na klimatske promjene. Manemahaga je rekao da je vidio učinke globalnog zagrijavanja na svoju zemlju s obzirom na činjenicu da ono uzrokuje snažne ciklone i nagriza obalu, zbog čega kuće padaju u more.
Brojne zemlje u razvoju na konferenciji traže više novca od bogatijih država kako bi im se pomoglo u borbi protiv klimatskih promjena.
Manemahaga je rekao da bi dodatno financiranje za Solomonske Otoke pomoglo zemlji da stvori raznolikija radna mjesta, što bi značilo da će manje ljudi raditi u industrijama koje oštećuju koraljne grebene.
Sječa stabala je trenutno velik dio gospodarstva nakoji otpada između 50 i 70 posto izvoza, no dovodi do visokih razina zagađenja vode što škodi koraljima.
Eric Brown, koraljni znanstvenik na istraživačkom putovanju National Geographica, tvrdi da stanje koralja "izgleda poprilično dobro".
- Premda su obližnji plitki grebeni degradirani zbog toplijih mora, vidjeti ovoliko veliku i zdravu oazu koralja u nešto dubljim vodama je svjetionik nade - rekao je.
Koralj pripada vrsti zvanoj Pavona clavus, a pruža dom škampima, rakovima, ribama i drugim morskim bićima.
Dob primjerka također znači da služi kao prozor u oceanske uvjete prošlosti. Znanstvenici se nadaju da će ga proučavati kako bi doznali više o načinu na koji je narastao.
Izvješće objavljeno ovog tjedna je pokazalo da je 44 posto koralja u toplim vodama suočeno s izumiranjem, prema međunarodnoj udruzi za očuvanje prirode (IUCN). To je za trećinu više u odnosu na zadnje procjene iz 2008.
I.N.
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev