Najveći promet putnika u srpnju ostvarila zračna luka Split

U srpnju 2023. ukupan promet putnika u hrvatskim zračnim lukama iznosio je 1 993 tisuće putnika, što je za 12,7% više nego u srpnju 2022., kada je ostvaren promet od 1 768 tisuća putnika.

Najveći promet putnika ostvarila je zračna luka Split, sa 743 tisuće putnika, što je 16,2% više nego u srpnju 2022., kada je prevezeno 639 tisuća putnika. Slijedi zračna luka Dubrovnik, s 445 tisuća prevezenih putnika, što je porast od 4,7% u odnosu na srpanj 2022., kada je prevezeno 425 tisuća putnika, i zračna luka Zagreb, s 366 tisuća prevezenih putnika, što je porast od 12,0% u odnosu na srpanj 2022., kada je promet iznosio 327 tisuća putnika.

U zračnoj luci Zadar ostvaren je promet od 283 tisuće putnika, što je porast
od 23,1% u odnosu na srpanj 2022., kada je promet iznosio 230 tisuća putnika.

Najznatniji međunarodni putnički promet ostvaren je sa zračnim lukama Njemačke, s 345 tisuća prevezenih putnika, što je za 15,5% više u odnosu na srpanj 2022. Slijede zračne luke Ujedinjene Kraljevine, s 331 tisućom prevezenih putnika, što je za 8,1% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, te zračne luke Francuske, sa 169 tisuća prevezenih putnika, što je za 1,2% manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama u srpnju 2023. iznosio je 19 430, što je porast od 6,4% u usporedbi sa srpnjem 2022., kada je broj slijetanja i polijetanja iznosio 18 254.

Ukupan promet tereta u zračnim lukama u srpnju 2023. iznosio je 805 tona, što je pad od 11,0% u usporedbi sa srpnjem 2022., kada je promet tereta iznosio 905 tona.

U razdoblju od siječnja do srpnja 2023. u usporedbi s istim razdobljem 2022. ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama porastao je za 6,7%, a ukupan promet putnika za 20,3%, dok je ukupan promet tereta pao za 5,0%.

A.B.