>
Velike vrućine koje su u zadnjih nekoliko dana zahvatile zemlju nastavile su se i u srijedu, Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) izdao je crveno upozorenje za Split i Dubrovnik do nedjelje, a za Rijeku do subote, pa se građanima preporučuje da se i dalje pridržavaju uputa.
U nedjelju je i za Rijeku izdano narančasto upozorenje, tj. spuštena razina upozorenja s vrlo velike (crveno upozorenje) na veliku opasnost. Za Osijek, Zagreb, Karlovac i Gospić izdano je do nedjelje žuto upozorenje, tamo će biti umjerena opasnost od toplinskih valova.
Najviša temperatura zraka penjala se do 37 'celzijevaca' izmjerenih u Metkoviću, Senju, zadarskom aerodromu i Šibeniku. I temperature mora su visoke pa je tako u srijedu u Puli već u 8 sati ujutro izmjereno 28 stupnjeva, a na Mljetu 27.
Toplinski val potrajat će do kraja tjedna pri čemu je najveća opasnost od vrućine koja može djelovati na zdravlje na Jadranu, u područjima uz more gdje su osim najviših dnevnih temperatura i noći vrlo tople, ponegdje i vruće. Temperatura se ondje ne spušta ispod 25 Celzijevih stupnjeva. U nekim gradovima primjerice jutros ili jučer ujutro najniža temperatura je bila oko 30, u Splitu je bilo oko 29, u Dubrovniku čak 31, rekao je Krunoslav Mikec, meteorolog DHMZ-a.
Velike vrućine utječu na zdravlje, što je vidljivo iz pojačanog opsega posla hitnih medicinskih službi, koje bilježe veliki broj telefonskih poziva i intervencija.
Pomoć često traže osobe koje su bile izložene vrućini, oni koji nisu uzimali tekućinu ili se nisu pridržavali osnovnih uputa. Zbog toga dolazi do kratkotrajne nesvjestice, sinkope, koja se događa na ulici ili u trgovini.
Najčešći simptomi kod pacijenata su iscrpljenost, vrlo često osjećaj nesvjestice uz ili bez kratkotrajni gubitak svijesti, glavobolja s mučninom, eventualno povraćanje, pad tlaka, ubrzan rad srca, ubrzano disanje, jako znojenje, rekla je Davorka Muškardin, dr. med. iz Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba.
Visoke temperature mogu potaknuti iscrpljenost i toplinski udar te mogu pogoršati postojeća stanja, poput kardiovaskularnih, respiratornih, bubrežnih ili mentalnih bolest, a rizične skupine su stariji sugrađani, kronični bolesnici i mala djeca.
Za vrijeme trajanja velikih vrućina treba se pridržavati savjeta zdravstvenih ustanova. U kritičnom razdoblju između 11 i 17 sati preporučeno je ne izlagati se direktno suncu, ne izlaziti van, boraviti unutra, prozračiti prostore. Ukoliko se izlazi van treba se zaštiti faktorom, kapom i piti dosta tekućine.
Rijeka je u srijedu jedan od najtoplijih gradova u Hrvatskoj. Već u 10 sati izmjerena su 33 Celzijeva stupnja, a temperature su se penjale do čak 38 'celzijevaca'.
Dio Riječana spas od vrućina potražio je u moru, a dio njih sklonio se u Gorski kotar gdje su noći nešto lakše.
U Zavodu za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije primjećuju povećan broj intervencija. U posljednja 24 sata odradili su preko 130 intervencija. U prvom redu se radi o pogoršanju stanja kod kroničnih bolesnika uslijed velikih vrućina.
Najlakše je otići na more i okupati se, to je jedini način da se osvježim, kazao je jedan gospodin za HRT.
Posebno trebaju paziti oni s nižim tlakom jer povećana temperatura zna lako dovesti do dodatnog padanja tlaka što može uzrokovati i nesvjesticu.
Najčešće dolaze stariji pacijenti, ali ima i onih mlađih.
- Prevencija je najvažnija. Izbjegavati izlaganje Suncu od 11 do 14 sati kad je najteže. Nemojte žeđ utažavati s alkoholom ili energetskim pićima jer oni ne snižavaju žeđ, već upravo suprotno, poručuju iz hitne.
Tanja Marinković, Hrvatski Crveni križ u Splitu, istaknula je kako je toplotni udar najteže stanje, koje može biti opasno po život, posebno kod djece i starijih osoba.
- U tom trenutku naš organizam se ne može više znojiti, naša temperatura dolazi do 40 stupnjeva. Treba se podhitno manknuti u hlad, ogrnuti se mokrom plahtom ili ručnikom, te obvezno pozvati hitnu pomoć, pojasnila je liječnica.
U Splitu ima izuzetno puno intervencija, istaknula je Marinković, zbog sunčanice i toplinske iscrpljenosti.
U četvrtak će, prema prognozi DHMZ-a u Hrvatskoj biti pretežno sunčano i vruće, uz obalu i vrlo vruće. U unutrašnjosti ponegdje jači razvoj oblaka uz mogućnost za poneki pljusak s grmljavinom ili malo kiše.
Vjetar na kopnu većinom slab. Na Jadranu u noći i ujutro slaba i umjerena bura, poslijepodne sjeverozapadnjak i jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura zraka u unutrašnjosti od 16 do 21, na Jadranu između 24 i 29, a najviša dnevna uglavnom od 32 do 37 stupnjeva.
I.B.
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev