Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije: Organizatori prosvjeda protiv Calucema iznijeli su netočne podatke

Priopćenje Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije radi objektivnog i točnog informiranja javnosti vezano za izjavu kojom su netočno izneseni i interpretirani podaci od strane organizatora prosvjeda građana na rad pulske tvornice cementa Calucem d.o.o., o „značajnom porastu karcinoma u Istri prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije“, a objavljeno u medijima dana 16. kolovoza 2024. godine.

- Podaci o pojavnosti karcinoma, na koje se referira organizator prosvjeda, su podaci koje je objavio NZZJZIŽ, ali su izvučeni iz konteksta i nevjerodostojno tumačeni, bez poznavanja metodologije prikupljanja podataka i bez specijalističkog znanja iz epidemiologije.

Naime, u medijima je izneseno: “U odnosu na 2020. godinu, u primarnoj zdravstvenoj zaštiti registrirano je 12,1% više novotvorina, a za 5,0% više zloćudnih.” Prikazane dijagnoze evidentirane su u CEZIH-u prilikom kontakta sa primarnom zdravstvenom zaštitom, bilo kao glavne, bilo kao dodatne dijagnoze, na uputnicama ili na receptima. Ove dijagnoze nisu nužno potvrđene, već predstavljaju samo sumnju na određenu bolest. Ovi podaci ne prikazuju pojavnost navedenih bolesti i stanja.

Također, navodi se i citira: „U odnosu na 2022. godinu, u svim ordinacijama u specijalističko-konzilijarnoj djelatnosti registrirano je za 13,7% više novotvorina, a za 39,4% više zloćudnih.“, dok je npr. „U odnosu na 2022.godinu, u primarnoj zdravstvenoj zaštiti registrirano je za 8,0% više novotvorina, a za 3,2% više zloćudnih.“

Nestručno tumačenje podataka, vidljivo je i iz činjenice da se koristi naizmjence jedan (primarna zdravstvena zaštita), pa naizmjence drugi izvor podataka (specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita). U specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti govorimo o broju pregleda, a ne o broju osoba s navedenim dijagnozama, odnosno, iste osobe obavile su pregled više puta (češće kontrole). Također, naveden je podatak u svim ordinacijama specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite (odnosno u ordinacijama koje imaju i koje nemaju ugovor s HZZO-om), te da su iste osobe pregled obavile u ugovorenim ordinacijama te zbog iste bolesti i u neugovorenim ordinacijama. Nadalje, i ove dijagnoze ne znače da su potvrđene, već su to uputne ili radne dijagnoze.

O pojavnosti raka jedini mjerodavni su podaci o novooboljelima i incidencija raka Registra za rak RH kojeg je nositelj Hrvatski zavod za javno zdravstvo (u daljnjem tekstu: HZJZ) iz Zagreba (temeljem Godišnjeg provedbenog plana statističkih aktivnosti RH kojeg donosi Sabor). Ovi podaci su poimenični i ne dupliraju se (kao što je to kod običnih evidencija). Podaci se prikupljaju uglavnom iz stacionarnih ustanova (bolnice i stacionari), putem zapisa koji nastaju u ustanovama i direktno se dostavljaju u HZJZ, dok su papirnati obrasci iz primarne zdravstvene zaštite 2023.g. napušteni. Rezultate HZJZ objavljuju na propisani način te su podaci grupirani po županijama, dijagnozama, spolu i dobi.

Prema podacima Registra za rak HZJZ-a 2021. godine (zadnji objavljeni podaci), u Istarskoj županiji dijagnosticirano je 1.247 novih bolesnika od raka (invazivni oblici raka bez raka kože), 612 muškaraca (49,1%) i 635 žena (50,9%).

Gruba stopa incidencije za 2021.g. za Istarsku županiju iznosila je 638,4/100.000; 647,6/100.000 za muškarce i 629,8/100.000 za žene. Stope incidencije računate su na službene procjene stanovništva Istarske županije za 2021. godinu Državnog zavoda za statistiku. Prema zadnjim podacima Registra za rak HZJZ-a, u RH 2021.g. gruba stopa incidencije je iznosila 640,2/100.000; 707,0/100.000 za muškarce i 578,2/100.000 za žene.

Iz navedenih podataka jasno je da je incidencije raka u Istarskoj županiji gotovo jednaka incidenciji u RH

Dobro razvijena i visoka svijest zdravstvenih radnika o vrijednosti registriranja raka u Istarskoj županiji rezultira boljim prijavljivanjem te time i tradicionalno većim brojem registriranih novooboljelih osoba. Varijacije u kvaliteti ili potpunosti podataka također su važne kod malih brojeva. Što je populacija manja, rjeđi su i događaji koji se u njoj pojavljuju pa je manja pouzdanost pokazatelja računatih za to područje.

Nastanku raka pogoduju brojni čimbenici rizika od kojih su najznačajniji nepravilna prehrana i pušenje. Procjenjuje se da je u razvijenim zemljama uz oko 30% ukupnog raka vezana nepravilna prehrana, a pušenje uz 30% ukupnog raka. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, 40% raka može biti prevenirano (zdravom prehranom, tjelesnom aktivnošću i nepušenjem). Pušenje je pojedinačno najčešći preventabilni uzrok raka u svijetu.

Rak predstavlja problem posebno u razvijenim, industrijaliziranim zemljama s većim udjelom stanovništva starije dobi, koje ima visoki rizik od obolijevanja od raka. Broj oboljelih od raka neprestano će se povećavati uslijed povećanja prosječne dobi pučanstva.

Zaključno, iznošenjem podataka kao u ovom primjeru, koji nemaju stručno i pravno uporište, neopravdano se zbunjuje javnost te upućujemo da se prilikom korištenja i tumačenja zdravstveno-statističkih podataka NZZJZIŽ, kontaktira Služba za javno zdravstvo.

Istovremeno, što se tiče zahtjeva koji su upućeni prema NZZJZIŽ, a odnose se na „koordinacijsku“ ulogu i obavješćivanje javnosti o rezultatima mjerenja kvalitete zraka, uloga svih institucija već je regulirana pravnim aktima RH.

NZZJZIŽ će, kao i do sada, djelovati u okvirima svojih ovlaštenja poštujući ovlasti drugih sudionika i ne ulazeći u njihov djelokrug rada - stoji u priopćenju za koje je podatke pripremila voditeljica Službe za javno zdravstvo i promicanje zdravlja mr.sc. Danijela Lazarić - Zec.

I.N.