Neobična vrsta hobotnice u Jadranu, stručnjaci kažu: “Izrazito je rijetko viđena”

Između otoka Hvara, Brača i Šolte odvija se invazija vrste plivajuće hobotnice. Radi se o bobuljku (Tremoctopus violaceus), izrazito rijetko viđenoj vrsti. Plivarice na tom području trenutno love na desetke primjeraka.

Krakovi ove hobotnice povezani su tankom kožom koja nakon ulova nažalost pukne, Rino Stanić je pokušao na fotografiji što bolje dočarati njezin izgled, javlja Podvodni.hr.

Vrlo slične pojave poput ove zabilježene su već prije, vjerojatno su se pogodili određeni hidrografski uvjeti u moru što je pogodovalo trenutnoj invaziji. Samo da dobijete predodžbu koliko je to rijetko u Jadranu, zadnja poznata pojava bobuljaka u ovakvom broju na malom prostoru je bila 1936. godine, nakon toga ulov bobuljaka bio je pojedinačan a broj službeno zabilježenih se može izbrojiti prstima jedne ruke.
Vrlo malo znamo o životu bobuljka koji je rasprostranjen i „rijedak“ u svim svjetskim morima. Tek 2002. godine otkriven je prvi mužjak i od tada znamo da je ovo životinja sa najvećom razlikom u veličini između spolova. Mužjaci su veličine samo 2,4 centimetra dok ženke mogu narasti do 2 metra.

To što je mi ne možemo vidjeti i uloviti se ne odnosi na tune i iglune. Istraživanje hranjenja velikih grabežljivih riba u Sredozemlju 2015. godine pokazalo je da grabežljive ribe u svom želucu imaju ovu hobotnicu. To nam govori da ova hobotnica ne bi trebala biti toliko rijetka koliko mislimo da je ali mi nismo ribe, ribe bolje poznaju podmorje od nas.
Ukoliko uočite ili ulovite ovu vrstu obavezno javite da stručnjaci mogu službeno zabilježiti i vaš nalaz, piše Podvodni.

Senzacionalan fenomen

Na ovu temu, razgovarali smo s urednikom portala Podvodni.hr, te autorom brojnih tekstova s morskom tematikom, a ujedno i suradnik Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, Perom Ugarkovićem.

– Što se Jadrana tiče, ovo je senzacionalan fenomen da se pojavio na tako malom području u velikom broju. Sigurno je ulovljeno preko deset komada, većina su pušteni – kaže Ugarković.

– U 19. stoljeću Kolombatović je naišao na ulov nekoliko bobuljaka u okolici Splita i zaključio da se često love, ali od tada zapravo da nema podataka o ovoj vrsti osim par sporadičnih ulova i nekoliko anegdota. Jedna pojava slična ovoj se dogodila na sjevernom Jadranu 1936. godine kada je na malom području ulovljeno više komada s talijanske strane Jadrana.

U cijelom mediteranu se uvijek smatrao vrlo rijedak, ali bi se povremeno viđao. nakon jednog istraživanja prije 3 godine gdje se gledalo što jedu velike predatorne ribe zaključeno je da su bobuljci ipak česti u moru. Tune su ih dosta pojele.

Problem je što ih mi ne možemo vidjeti. Neki hidrografski uvjeti su se potrefili i zato ih je odjednom puno. Talijan koji je gledao ulov 1936. pokušao je to povezati sa naglim zatopljenjem mora preko 25 °C.. što bi odgovaralo i ovoj našoj nagloj pojavi.

Ali nezahvalno je govoriti da je to uzrok pojave koja je vjerojatno ograničena, ali i da nije ne bi bitnije utjecala na hranidbenu mrežu

O ovoj vrsti se malo zna, a o vrstama o kojima ne znamo puno ne možemo ni procjeniti kolika im je ugroženost – završava Ugarković.

D.G.