Netaknuta zalogajnica stara 2000 godina: “U posudama otkriveni i ostaci hrane!”

Pompei, grad kojeg su još u 7. stoljeću prije Krista osnovali Etrušćani opasavši ga visokim bedemima, jer su ovdje imali i sigurnu luku. Ne ulazeći dalje u bogatu Pompejansku povijest (i o tome nekom drugom zgodom), ajmo danas u 24. kolovoz 79. godine, kada je Vezuv pokazao svoje pravo lice i ispustio vulkanskog materijala u visinu i 20000 metara. Poslije toga uslijedila je kiša malog kamenja (lapilli) i vulkanskog pepela a u radijusu od 70 km.

Po nekim izvorima je tada u Pompejima živjelo oko 20.000 stanovnika. Zanimljiva je i zabilježena priča Plinija Mlađeg, admirala rimske flote i todobnom znanstveniku – prirodoslovcu koji se zatekao u obližnjem gradu i pobjegao brodom.

U ovoj tragediji poginuo je i njegov stric plinije Stariji. A on je Tacitu pisao: “ Pojavio se oblak koji mogu opisati samo oblikom guste čempresove krošnje … Kontinuirani i dugi potresi su tresli kuću, kao da je netko pomjerao iz temelja, u jednom trenutku slabo, u drugom jače. Ljudi ispred kuće su bili prestrašeni od kamenja koje je padalo s neba, iako je bilo svijetlo i tako prhko da se lomilo na dodir; … ipak sam odlučio izaći van s jastucima na glavi.”

Pompeji su zatrpani samo za nekoliko sati, a potresi i plimni valovi potrajali su još cijelu noć i dan. Možete zamisliti kako je to apokaliptično izgledalo. Užasno. Susjedni Herkulanum zatrpan je s 20 metara blata.

Nekoliko dana poslije carska senatorska komisija iz Rima je došla na mjesto tragedije da organizira pomoć za preživjele. Preživjeli nisu imali druge, već da pokušaju pronaći svoje mrtve i pokoje svete predmete, te da se odsele na neko gostoljubivije mjesto.

A onda je godine 1709. slučajno otkrivena jedna od mnogih kuća, 1748. su započela iskopavanja, a ona intenzivna, sustavna su se počela provoditi 1860. Od tada su Pompei postali poznati u cijelome svijetu i neizostavno turističko odredište. E, i sad, mogli bi o svemu pisati. Ali, pošto smo u Zemlji Gurmaniji pisat ćemo o onome što nas ovdje i zanima, o spizi…

Drevni ulični restoran ukrašen morskim nimfama

Iako su vezano uz Pompeje priče o spizi brojne, ovaj ćemo put o najnovijem otkriću. I to otkriću zalogajnice. Da, zalogajnice. Naime, na raskršću Aleje Srebrnog vjenčanja i Aleje Balkona, 2019. godine otkrivena je zalogajnica. Točno onako kako je izgledala tog kobnog 24. kolovoza 79. godine.

Pronađen je „šank“ s otvorima u koje su se stavljale glinene posude s toplom hranom. Također je pronađena i ukrašena brončana posuda u kojoj se služilo piće, keramičke posude za kuhanje, posude za vino i amfore.

U posudama su pronađeni i ostaci hrane, pa je sad na interdisciplinarnim istraživanjima da nam otkriju još detalja. „Šank“ je s vanjske strane i ukrašen freskama – Nerejida u njenom morskom okruženju, crtež psa na uzici, možda kao ono poznato „cave canem“ (čuvaj se psa), onda imamo i crtež amfora i posuda za jelo (a kao da je naslikan i „dostavljač“ ); nadalje, imamo crteže peradi koja se zasigurno u zalogajnici i konzumirala, a to su kokoš i zaklane patke, spremne za u lonac.

Baš su Nerejide u grčkoj mitologiji morske nimfe, 50 kćeri Nerejevih, stalna pratnja Posejdonova. Žive u srebrnim špiljama na morskome dnu u blizini stjenovitih obala. Razveseljuju mornare veselim igrama i plesom, a u pogibelji ih spašavaju. Neki ih spominju i stotinu, a poznata su im 84 imena, često međusobno vrlo slična. Najpoznatije su Posejdonova žena Amfitrita i Tetida, majka trojanskoga junaka Ahila Dakle, još jedno otkriće iz prošlosti, ovaj put iz monumentalnih Pompeja, koje nam svjedoči da, otkad je svijeta ima i Gurmanluka. Šta oće reči – Zemlja Gurmanija je među najstarijima na kugli zemaljskoj. Uživajte lipi i dragi moji gurmani!

Više recepata možete pronaći na stranici Zemlja Gurmanija – Gurmanluk.

Fotografije su sa stranice Pompeii – Parco Archeologico

Željko Krnčević