Nova pravila o ambalaži u Europskoj Uniji

U ponedjeljak, 4. ožujka 2024., Europski parlament i Vijeće postigli su privremeni dogovor o izmijeni pravila o otpadnoj ambalaži kako bi se povećala sigurnost i potaknulo kružno gospodarstvo.

Fokus novih mjera je na sigurnim i održivim pakiranjima te povećanju skupljanja i recikliranja ambalažnih proizvoda. Cilj je do 2030. smanjiti ambalažu za 5 % godišnje količine ambalažnog otpada, koji trenutno iznosi oko 190 kilograma po stanovniku EU. Očekuje se da će ta brojka porasti na 209 kg u 2030. ako se ne poduzmu dodatne mjere, prenosi portal Klimatske promjene.

Stanje u Hrvatskoj

U okviru Projekta „Unaprjeđenje podataka o otpadu od plastike u Republici Hrvatskoj“, procijenjeno je kako je na tržište Republike Hrvatske u 2021. godini stavljeno 122.512 t ambalaže od plastike. Količine nastalog ambalažnog otpada od plastike procijenjene su na 32 kg/stanovnik/godina. Sukladno procijenjenoj potrošnji, ambalaža predstavlja najznačajniju upotrebu plastike s udjelom od oko 30 %.

Zabrana „vječnih“ kemikalija

Mjerama je planirano smanjenje štetnog utjecaja na zdravlje zabranom upotrebe perfluoriranih i polifluoriranih alkilnih tvari (PFAS) u ambalaži koja je u dodiru s hranom. PFAS se još nazivaju i „vječnim“ kemikalijama jer je njihova degradacija u prirodi i organizmu vrlo spora. Svojstvo otpornosti na vodu i prljavštinu omogućilo im je raznoliku upotrebu – od naftne i plinske industrije do kozmetike i farmaceutskih proizvoda. Ambalažna pakiranja za hranu izrađena od PFAS često podsjećaju na papir ili karton, naizgled ekološku alternativu plastici, ali ne propuštaju tekuće sastojke kao što su preljev za salatu ili ulje za prženje. To su uglavnom omoti brze hrane (poput onoga za pomfrit), vrećice za pripremu kokica u mikrovalnoj pećnici, kutije za pizzu i spremnici u kojima je hrana za van, prenosi Tportal.

Jednokratna plastika

Mjere će utjecati na sektore uslužnih djelatnosti, posebno u vezi pripreme hrane i pića. Od 2030. godine, objekti koji u ponudi imaju prehrambene proizvode za van, morat će osigurati višekratnu ambalažu za najmanje 10% proizvoda. U studiji iz 2018. godine bilo je procijenjeno da se u Europskoj uniji (EU) upotrebljava 2025 milijuna spremnika „za van“ godišnje. Stručnjaci su naveli da je pronalaženje načina za recikliranje jednokratnih spremnika ekvivalentno smanjenju emisija stakleničkih plinova koje generira 55.000 automobila godišnje. Objekti koji poslužuju hranu za van morat će korisnicima omogućiti korištenje vlastitih spremnika za hranu. Spomenuta studija pokazala je da takvi spremnici imaju manji ugljični otisak od jednokratnih spremnika, već nakon 18 puta korištenja (uzevši u obzir proizvodnju te potrošnju vode i energije tijekom pranja posuđa).

U planu je zabrana pojedinačnih pakiranja individualnih porcija začina, šećera, umaka te minijaturnih toaletnih potrepština u hotelskim smještajima.

Od početka 2022. godine u Hrvatskoj je zabranjena uporaba laganih plastičnih vrećica, a do 2030. u planu je prestanak upotrebe i vrlo laganih vrećica (< 15 mikrona) koje se uglavnom koriste za pakiranje svježeg voća i povrća.

Povećanje odvojenog prikupljanja i recikliranja

Parlament se složio da bi se sva ambalaža trebala moći reciklirati, uz određene izuzetke za lagano drvo, pluta, tekstil, gumu, keramiku, porculan ili vosak.

Do 2029. trebalo bi se uspostaviti odvojeno prikupljanje plastičnih i metalnih jednokratnih spremnika za napitke, uz uspostavu povrata naknade. Hrvatska je prije 18 godina uvela sustav povratne naknade za ambalažu od pića i napitaka, čime je bila jedna od prvih europskih zemalja s uvedenim sustavom. Prošle godine napravljeno je istraživanje o kružnom gospodarstvu u 10 europskih zemalja te je, s naknadom od 7 centi, Hrvatska bila na posljednjem mjestu. U Nizozemskoj je ta naknada iznosila 4 puta više, dok je u Njemačkoj od 2024. uvedena povratna naknadu i za ambalažu s mliječnim napitcima, kave i sokova u tetrapaku.

Lobisti za papirnatu ambalažu

Kontroverza oko Uredbe nastala je radi papirnate ambalaže za koju su ukinuta sva ograničenja. Neki od pregovarača zabrinuti su da će se industrija samo pomaknuti s jedne vrste otpada na drugu, umjesto stvarnog smanjenja ambalažnog otpada kroz dobro osmišljene sustave ponovne upotrebe.

Kako bi ove mjere doista doprinijele ciljevima Europskog zelenog plana i klimatskoj neutralnosti, važno je staviti naglasak na hijerarhiju kružnog gospodarstva. Temelji piramide postavljeni su u prooaktivnom pristupu smanjenja i ponovnoj upotrebi postojećih proizvoda, prenosi portal Klimatske promjene.

I.N.