>
SPLIT – “Poboljšanje ekoloških standarda u lukama posebne namjene” naziv je novog pilot projekta te radionice i okruglog stola održanog u organizaciji Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije u okviru edukativnih aktivnosti projekta “Pomorsko je dobro”. Skup je organiziran s ciljem informiranja i povećanja ekološke i društvene odgovornosti koncesionara na pomorskom dobru, konkretno u lukama posebne namjene. Skupu je prisustvovalo 30 predstavnika koncesionara.
Kao zaključak skupa nametnula se potreba što skorijeg donošenja Plana intervencija od strane Ministarstva mora, prometa i infrastrukture koji će konkretno definirati sve obveze koncesionara u pogledu zadovoljavanja ekoloških standarda te nastavak edukativnih radionica i kampanja jer unutar grupe luka posebne namjene, postoje ogromne razlike u prirodi korisnika i količine njihova otpada. Stoga je pročelnica UO za turizam i pomorstvo SDŽ Matea Dorčić ovom prigodom najavila i mogućnost pokretanja informativne kampanje za pojedine kategorije koncesionara već od ove jeseni, ali i projekata koji bi išli u pravcu olakšavanja koncesionarima ispunjavanja svih ekoloških standarda u lukama posebne namjene.
U uvodnom dijelu skupa, prisutnima se obratio lučki kapetan i zapovjednik Županijskog operativnog centra SDŽ Željko Kuštera naglasivši kako je najvažnije preventivno djelovati kada su u pitanju krizne situacije onečišćenja mora. Za to je potrebno imati opremu i educirane ljude koji će njome znati upravljati kako bi se polučili očekivati rezultati.
Vedran Martinić iz Jadranskog edukativno-istraživačkog centra u Rijeci – ATRAC, u prezentaciji “Onečišćenje u lukama” prikazao je primjere velikih morskih onečišćenja u svijetu poput Španjolske i Nizozemske, ali i slučaj kada je u splitsku luku iz trajekta Tin Ujević isteklo 28 kubika dizelskog goriva.
– Kad se nešto takvo dogodi u vašoj luci, nemate vremena i morate intervenirati u roku odmah, bez obzira što se neće raditi o tisućama tona razlivene opasne i štetne tvari. Takvo onečišćenje će biti vrlo brzo vidljivo na obali što znači da ćete morati znati upravljati s javnošću, medijima i politikom koja je pod pritiskom kad se dogodi onečišćenje na moru, upozorio je koncesionare Martinić kazavši kako se treba znati nositi s pritiskom u kriznim situacijama, ali i imati organizaciju, strategiju, opremu i educirane ljude za prvu reakciju dok ne stignu profesionalci, odnosno specijalizirane službe za takve slučajeve.
Dragan Ćurin iz tvrtke Harmony trade koja se bavi vještačenjem morskih nesreća za strane osiguravateljske kuće, održao je prezentaciju na temu “Sigurnost i oprema” u kojoj je kao primjer dobre prakse i urednosti koncesionara, istaknuo remontnu luku Adria Docks koja zadovoljava čak više standarde od pravilnika koji propisuje što sve koncesionari moraju imati.
– Fascinantan je podatak da je 45% svjetskog chartera u brodovima od 10 do 24 metra bazirano u Hrvatskoj, a to ima utjecaj na luke i sidrišta koje primaju te brodove. Obveza je da svaki brodić veći do sedam metara mora imati crni tank, a ja bih predložio da se osiguraju sredstva kako bi se postojeći koncesionari i luke prihvata opremili mjestima da se otpad iz brodova može zbrinuti kvalitetno na kopnu – predložio je Ćurin.
Inspektorica Lučke kapetanije Split Ivana Marović održala je prezentaciju “Prijavljivanje, predaja, prihvat, sakupljanje i zbrinjavanje otpada s brodova” te je detaljno koncesionare upoznala s odredbama Pravilnika o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama koji je izašao u lipnju 2021. godine temeljem Europske direktive o lučkim prihvatnim uređajima.
– Što za vas kao koncesionare znače izmjene Pravilnika? Svi vi gospodarite tim dijelom pomorskog dobra i svi prikupljate otpad s brodova i imate obvezu da morate opremati luku u skladu s veličinom brodova koji koriste vašu luku. Sastavni dio vašeg plana je procjena potreba i potreba korisnika vaše luke, poručila je Martinić i potom govorila o raznim vrstama otpada koji se pojavljuju u lučicama, o načinu njihova zbrinjavanja te o inspekcijskom nadzoru koji u slučaju pražnjenja crnih tankova s brodova, neće ići u smjeru koncesionara, već vlasnika broda koji ima obvezu predati sav otpad prije isplovljavanja.
Marko Bertolino iz Jedriličarskog kluba Split i član stručnog tijela za koncesije SDŽ, moderirao je okrugli stol koji je uslijedio nakon prezentacija i tijekom kojega je prisutne koncesionare na okruglom stolu najviše je zanimalo kada će dobiti konkretan dokument, odnosno plan kojim će biti propisane njihove obveze vezane uz ekološke standarde.
– Luke sportske namjene nemaju toliki problem s izlijevanjem ulja koliko nam je problem prilagodba infrastrukture i potencijalna dodatna papirologija. Tu mislim da ako koncesionar zbrine otpad u vidu ulja na zakonom predviđen način, o tome neće morati pisati nekakve dopise i ispunjavati formulare ili potvrde jer će to zahtijevati dodatan posao samo za to, upozorio je Bertolino dodajući kako je to osobit problem njima kao neprofitnoj udruzi građana koja se financira članarinama, a zbog čega bi mogle bi porasti cijene članarine koje neće biti prihvatljive. Bertolino je pohvalio organizaciju radionica jer su se tu neposredno povezali s drugim koncesionarima i razmijenili iskustva, ali i uspostavili kontakt s predstavnicima Lučke kapetanije Split.
– Mislim da bi trebali imati nekoliko puta godišnje ovakve radionice kako bi koncesionari mogli biti upućeni u zakonske ili izmjene propisa jer ljudi ne čitaju Narodne novine. Ovako se dođe u direktni kontakt s osobama koje to moraju provesti, a i oni će iz prve ruke saznati ako nešto nije u redu napisano i moći napraviti izmjene – istaknuo je Bertolino.
Pilot projekt “Poboljšanje ekoloških standarda u lukama posebne namjene”, prema riječima pročelnice Upravnog odjela za turizam i pomorstvo, usmjeren je poticanju koncesionara na pomorskom dobru SDŽ na podizanje kvalitete koncesioniranog područja kroz usklađivanje s načelima održivog upravljanja i gospodarenja morem i obalnim pojasom. Radi se o podizanju ekoloških standarda u lukama nautičkog turizma: marinama, sportskim lukama, privezištima i sidrištima koje su predmet koncesije na pomorskom dobru u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Konkretno, pilot projektom obuhvaćeno je 15 koncesionara luka posebne namjene sidrišta, četiri koncesionara luka posebne namjene privezišta, pet koncesionara luka posebne namjene luka nautičkog turizma, 13 koncesionara luka posebne namjene sportske luke i osam koncesionara iz ostalih kategorija luka posebne namjene (benzinske postaje, industrijske luke, istezališta…).
– Ovo je prva u nizu radionica. Vaše sugestije su itekako dobrodošle i ja ću se potruditi da nakon ljeta idemo u smjeru da pripreme dodatne edukacije i tiskanje informativnih brošura, odnosno mini informativne kampanje za sportske luke da ih izdvojimo jer tu ima ogroman broj korisnika
koji postupaju po naučenom obrascu ponašanja, ne zanimaju ih pravilnici, a onda na vas kao koncesionara luke pada ogromna odgovornost. Stoga, očekujem da nam budete na pomoći, da se skupimo na jednom mjestu i na jesen idemo s mini kampanjom, istaknula je Dorčić i dodala kako su se već na ovoj prvoj radionici načele neke teme i iskristalizirala zanimljiva pitanja koja će biti moguće kvalitetno obraditi u sljedećih nekoliko radionica.
Koncesionari na pomorskom dobru – lukama posebne namjene, imat će obvezu najmanje dva puta godišnje organizirati akciju čišćenja podmorja uvale, odnosno područja obuhvaćenog koncesijom. Za bilo kakav zahvat na pomorskom dobru morat će imati potrebne suglasnosti.
U vezi sa zbrinjavanjem otpada, dužan je prihvatiti otpad s plovila i odnijeti ga u za to predviđen prostor na obali te osigurati spremnike za otpadna (istrošena) motorna ulja, spremnike za zauljene krpe, ambalažu onečišćenu opasnim tvarima i onečišćene filtere, kao i posebne spremnike za akumulatore i spremnike za odlaganje komunalnog otpada. Također, koncesionar je dužan imati ugovor s ovlaštenom i specijaliziranom tvrtkom za odvoz opasnog otpada za vrijeme čitavog trajanja koncesije.
U lukama posebne namjene – sportskim i nautičkim lukama – ne smije se brusiti podvodni dio plovila ukoliko nije osigurana adekvatna separacija i taloženje čestica koje nastaju brušenjem, odnosno ispiranjem antivegetativnog premaza plovila kako one ne bi završile u moru. Ujedno će se od koncesionara zahtijevati da osiguraju naprave i uređaje za prihvat fekalnih voda iz brodskih spremnika (crnih tankova).
Kako bi osigurala kvalitetno provođenje pilot projekta “Podizanje ekoloških standarda u lukama posebne namjene”, za koncesionare na tim dijelovima pomorskog dobra Splitsko-dalmatinska županija organizira edukativne skupove. Na njima će se koncesionari obučiti kako i na koji način primijeniti ekološke standarde koji su prilagođeni karakteristikama koncesioniranih područja Splitsko-dalmatinske županije.
Uvođenje ekoloških standarda u luke posebne namjene u skladu je sa Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama (NN br. 158/03, 100/04, 141/06, 38/09, 123/11, 56/16, 98/19), Pravilnikom o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske (NN br. 72/21) i Pravilnikom o gospodarskom korištenju, korištenju ili gradnji građevina i posebnoj upotrebi pomorskog dobra na području Splitsko-dalmatinske županije (Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije, br. 110/17).
D.G.
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev