Od blagodati za srce do afrodizijaka - Smokva, "hraniteljica Dalmacije" i "rajsko voće Mediterana"

Smokva – kraljica ljeta, slatka ko med…il’ je voliš ili ne. Nije bez razloga da je latinski naziv za smokvu – ‘Ficus carica’. Mnogima u Dalmaciji to je omiljeno voće i nema ništa slađe od smokava u kolovozu, iako postoje i one koje zriju i u lipnju (zvane Petrovke ili Petrovače). Postoji više sorti pa ih prema rodnosti i vremenu dozrijevanja dijelimo na dvorotke i jednorotke. No jeste li znali da to slatko voće potječe iz zapadne i srednje Azije, Zakavkazja i Grčke?!

Muško i žensko stablo smokve

Smokva je veliki listopadni grm ili manje drvo koje naraste od 3 – 10 metara visoko. U širinu ide više nego u visinu, i to čak 4 do 9 metara. Drvo je je glatke sive kore, a listovi dugi i široki. Plod je obično zelene ili ljubičaste boje. Zanimljivo je da postoji muški i ženski rod ove vrste, no muško stablo daje samo nejestive plodove pa je tako prozvano divljom smokvom i rijetko se sadi po voćnjacima.

S druge strane, znakovito je to da je žensko stablo uglavnom samoplodno, iako postoje iznimke koje bez oprašivanja gube jedan ili oba uroda. Obična se smokva uzgaja zbog svog jestivog ploda u njenom prirodnom okolišu na Mediteranu, ali i u drugim područjima sa sličnom klimom (npr. Čile, Australija, Južna Amerika, itd…).

Smatra se da je smokva bila jedna od prvih biljaka koje su bile kultivirane za ljudsku prehranu. One se mogu jesti svježe ili suhe, od njih se može praviti pekmez, rakija, liker te brojne slastice a koriste se i u kozmetičkim pripravcima, pa je tako negdje zapisano da je i Kleopatra koristila pripravke od smokve kako bi joj koža bila uvijek mekana.

Sve blagodati ovog slatkog voća

Smokva je na popisu kao jedno od najzdravijih voćki. Smokvu nazivaju i ‘rajsko voće Mediterana‘ jer je bogata brojnim fitonutrijentima, vitaminima i antioksidansima. Ljekoviti dijelovi su plod smokve, mliječni sok, list i kora drveta.

Spomenuli smo da potječe iz Azije, no spomenimo i to da smokva pripada porodici dudova i stablo je koje može doživjeti 50 – 70 godina. Ona voli toplinu no može podnijeti i hladnije vrijeme. Berba se provodi od lipnja do listopada, ovisno o sorti smokve, a plodovi se konzumiraju svježi. No ako je plod namijenjen za sušenje, onda moraju biti potpuno zreli jer tada sadržavaju najviše šećera.

Smokve su odličan izvor minerala i vitamina:

kalcija,
fosfora,
bakra,
kalija,
magnezija
vitamina B, C, A i K.
Također sadrže i tekin, antioksidativni sastojak koji smanjuje razinu kolesterola u krvi!

Jedna je studija pokazala da smokva posjeduje mnoga svojstva, između ostalih i anitoksidativno, protuupalno, hipoglikemično te antikancerogeno.

Svježa je smokva dakle prepuna antioksidansa koji štite organizam od prijevremenog starenja, karcinoma i raznih srčanih oboljenja. Također pomažu u prevenciji dijabetesa jer se nakon njihove konzumacije može sniziti koncentracija glukoze u krvi. Pomažu poboljšanju probave jer stimuliraju rad crijeva.

Problem bradavica i kurjih očiju, – znajte da vam i tu smokve mogu biti od velike koristi jer ih učinkovito rješavaju.
RECEPT: Stavite na pola narezanu, svježu smokvu na bolno mjesto preko noći. Postupak ponovite nekoliko dana za redom te pokušajte otkloniti kurje oko. Za tretiranje bradavica koristite mlijeko koje se nalazi u plodu i grančicama tvrdih smokava. Nanesite mlijeko iz smokve jedanput na dan na mjesto bradavice te postupak ponovite pet do sedam dana za redom.

Svakako bi trebalo iskoristiti kolovoz za uživanje u ovoj ‘carici’ od voća na brojne načine, a kažu da je dobra i kao afrodizijak, piše portal Baskavoda Holiday.

I.G.