OPAKI SVEŽDER Pogledajte kako je plavi rak na talijanskoj strani Jadrana uništio uzgoj školjkaša

O ovoj invazivnoj (kažu i prilično ukusnoj) vrsti već smo puno puta pisali. Plavi je rak, slažu se stručnjaci, zaista opasan za Jadran kakav poznajemo.

Jedan od najrecentnijih primjera stiže nam s talijanske strane Jadrana gdje je plavi rak doslovno uništio uzgoj školjkaša i nanio velike financijske gubitke.

Posebno je uništen uzgoj vongola/kućica, a ono što zapanjuje je činjenica da je ovo industrija koja je donedavno vrijedila preko 100 milijuna eura.

- Proizvodnja ovih školjkaša u 2024. godini potpuno je prestala, javljaju na stranici "Živi svijet Jadranskog mora". Možete samo zamisliti nezadovoljstvo ljudi koji su se uzgojem školjki bavili.

Kako ih uništava?

Plavi rak svojim kliještima lako drobi čvrste ljušture svih školjkaša, a istraživanja pokazuju da posebno preferira vongole (R. decussatus) na svom jelovniku.

Vongole su oduvijek bile tradicionalna hrana u Hrvatskoj, no i mi smo ih dobrano uništili i to treba jasno reći. Većinu staništa vongola već smo sami uništili nasipavanjem obale, prije dolaska plavog raka i to je porazna činjenica protiv koje se treba boriti i na koju treba ukazivati jer do svijesti bezobzirnih pojedinaca ova činjenica teško dolazi, ako s njom u paketu ne stigne i masna novčana kazna.

Što se Italije tiče, zanimljiva je činjenica da je tamo uvezena filipinska vongola koja je također postala invazivna vrsta. I na kraju ispada da je jedna invazivna vrsta uništila drugu invazivnu vrstu, odnosno posao proizvođačima koji su na njoj zarađivali velike novce. Fina ironija, zar ne?

- Vlasnici uzgajališta sada traže rješenje u uvozu mlađi vongola iz Portugala. Međutim, prije toga potrebno je nekako ukloniti plavog raka ili osigurati uzgajališta zaštitom. Talijanska vlada već je izdvojila značajna sredstva za borbu protiv plavog raka, ali još nema vidljivih pomaka po tom pitanju - napisao je Pero Ugarković na Facebook stranici "Živi svijet Jadranskog mora".

U jednom od prijašnjih članaka našalili smo se i ustanovili kako bi najbolje bilo da u borbu protiv plavog raka krenemo vilicom i ostalim priborom za jelo. Šalu na stranu, plavi je rak svakako problem koji nije za olako shvatiti, baš kao ni ranije spomenuto nasipavanje obale i sustavno uništavanje morskog ekosustava i život svijeta Jadranskog mora protiv kojeg se jednako sustavno i uporno treba boriti.

J.T.

PROČITAJTE JOŠ:

Invazivni plavi rak ulovljen u Parku prirode Lastovsko otočje

0:00 /0:24 1×

Morski HRJurica Gašpar

“Invazivne delicije” – Što se sve nalazi u mesu ‘opakog’ plavog raka

Posljednjih godina invazivne vrste česta su tema, pogotovo kad je riječ o Jadranskom moru. Invazivnim vrstama smatramo vrste koje koloniziraju nova staništa tj. prostore na kojima nisu prethodno obitavale pri čemu uzrokuju značajne ekološke promjene, a u nekim slučajevima mogu imati i velik utjecaj na lokalnu ekonomiju. Iako se takve

Morski HRIvelina Gašpar

Invazivne su vrste velika prijetnja Jadranu kakvog poznajemo. Ovaj je rak jedna od najvećih!

Prirodno područje plavog raka su obale zapadnog Atlantika gdje ga se može naći u estuarijima, lagunama i plitkim obalnim vodama s muljevitim i pjeskovitim dnom. No ,zbog ljudi, njihove aktivnosti i ispuštanja balastnih voda brodova, raširio se on i u mnogim europskim morskim ekosustavima pa ga sve više nalazimo i

Morski HRJosip Tokić

Viranin ulovio plavog raka, opakog sveždera koji jede autohtone vrste | | Morski HR

Viranin Mario Bašić Pipin ulovio je poznatog predatora u plićaku lučice kod virskog Muja. Riječ je američkom plavom raku, opakom svežderu koji jede autohtone vrste rakova, biljke, ribe i školjke.

Morski HRJurica Gašpar

Projekt BlueDiversity u misiji zaštite Jadrana od invazivnih vrsta

Jadransko more suočava se s tihom, ali ozbiljnom prijetnjom, invazivnim vrstama koje narušavaju osjetljivu ekološku ravnotežu. Među najvećim prijetnjama je plavi rak (Callinectes sapidus), predator koji se ubrzano širi i ugrožava autohtone vrste. Projekt BlueDiversity okuplja stručnjake i lokalnu zajednicu u cilju zaštite ovih osjetljivih ekosustava. - Zahvaljujući projektu BlueDiversity,

Morski HRJurica Gašpar