>
Arheološka istraživanja pokazala su kako je Osor između 2.stoljeća stare i 5.stoljeća nove era zaista bio značajan pomorski i trgovački grad, a napadali su ga i rušili mnogo puta...
U prapovijesno je doba Osor za razliku od danas cvjetao i bio nezaobilazna pomorska i trgovačka stanica, donosi portal Otoci.net. Pa iako danas broji svega nekoliko desetina stanovnika Osor je zaista imao slavnu prošlost.
U njega su navraćali Feničani, pomorci s Krete, Atena i ostalih dijelova stare Grčke kada su odlazili "u kupovinu" jantara i kositra koji je pristizao sa europskog sjevera. A mještani Osora tada su im za prolaz kroz njihov tjesnac naplaćivali i fine iznose, odnosne takse jer od nečeg se moralo živjeti i u ta davna vremena.
O Osoru su pisali brojni grčki i rimski pisci, njih preko 16. Spominje se Osor čak i u starogrčkim mitovima i to konkretno u epu o Argonautima!
Arheološka istraživanja na području današnjeg Osora potvrdila su postojanje naselja iz 2 tisućljeća prije nove ere, dakle prije 3000 godina. Dok ih nisu pokorili Rimljani Osor su naseljavali ilirski Liburni, vrsni pomorci i prema nekim spisima najsnažnije ondašnje pleme na Jadranu. A koliko su dobri bili u pomorskom prometu potvrđuje i činjenica da su Rimljani od njih preuzeli način izrade ratnih brodova, tj. tip ratne lađe koji su koristili. Pa upravo se jedna dobro zaštićena liburnska luka nalazila na području današnjeg usnulog Osora. Njezini se ostati još uvijek i vide uz kanal Kavanelu i iza mjesnog groblja.
U rimsko je doba Osor brojio tisuću stanovnika, imao je vodovod, bedeme, hramove i palače. Javnu kanalizaciju, usput rečeno, mnoga mjesta na Jadranu nemaju još ni danas u cijelosti riješenu.
Osor je kroz povijest napadan i rušen mnogo puta. Recimo samo kako su 841. godine do njega stigli Arapi s 35 lađa i to točno na Uskrs te ga porušili, a čak i teža razaranja doživio je krajem 14.st od strane snaga Genove koja je tada ratova s Venecijom za pomorsku prevlast. Rušen je i kasnije, sve do 2. svjetskog rata, no prkosno je makar i s nekoliko desetaka stanovnika opstao do danas.
Možda uspavan, no tko se nakon tolikih bitki ne bi barem malo umorio?
J.T.
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev