Otkriven novi koraljni greben u Jadranu: “Istraživao sam ih u svijetu, a pronašao kraj kuće”

MONOPOLI – Identifirican je prvi koraljni greben na talijanskoj strani Jadrana, potvrdili su znanstvenici. Podvodni ekosustav se proteže na najmanje dva i pol kilometra na jadranskoj obali u blizini Monopoli, u Apuliji.

To je prvi ekosustav koraljnog grebena na Mediteranu, do kojeg dopire niska razinama svjetlosti, piše Guardian.  Ove vrste grebena „nalaze se na dubinama od 30–40 metara… do 200 metara“, pišu znanstvenici rezultate istraživanja objavljenom u časopisu Nature .

Zbog toga su boje koraljnog grebena u Pulji suptilnije od poznatih sorti jarkih boja u Tihom oceanu. .

– Poznati australski ili maldivski koraljni grebeni uzdižu se gotovo do površine mora, najviše iz sunčeve svjetlosti koja je pravo gorivo tih ekosustava. Ovi na većim dubinama su vrlo rijetki, jer uspijevaju preživjeti i rasti unatoč nedostatku svjetla – rekao je prof. Giuseppe Corriero, direktor odjela za biologiju na Sveučilištu u Bariju. Aldo Moro, koji je vodio istraživački projekt.

– Početkom devedesetih radio sam kao morski biolog na Maldivima. Ali nikad nisam pomislio da ću naći koraljni greben, 30 godina kasnije, na udaljenosti od moje kuće – kaže Corriero.

Greben Puglia je na dubini između 35 i 50 metara, a poznato je da se prostire na površini od oko dva i pol kilometra. Znanstvenici ističu da bi se to moglo protezati na desetke kilometara duž istočne obale.

U prošlosti su koraljni grebeni u Sredozemnom moru bili rašireni, ali su vremenom izumrli. Ostaci nekih od tih starijih grebena još su vidljivi, uključujući i mali greben na otoku Mljetu u Hrvatskoj.

Većina koraljnih grebena je mlađa od 10.000 godina i zauzimaju manje od 0.1% svjetskog oceanskog područja, a ipak pružaju dom za najmanje 25% morskih vrsta, uključujući ribe, spužve i mekušce.

Međutim, zagrijavanje mora i zakiseljavanje oceana znatno su ubrzale odumiranje mnogih grebena , a većina nije sposobna dovoljno brzo rasti kako bi pratila brzinu rasta razine mora izazvane klimatskim promjenama.

Nature, Guardian