OTPORNI JADRAN Unatoč temperaturama višim za 5 stupnjeva održana je izvorna bioraznolikost!

Prema podacima s automatske plutače Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) u Dubrovniku, jučer je u 17 sati izmjerena rekordna temperatura mora od 29,7 stupnjeva Celzijusovih, koja je potom još malo narasla - na 29,8 stupnjeva.

Temperatura našeg mora porasla je za 5 stupnjeva na površini i 1 stupanj u dubini što svakako utječe na živi svijet u moru i može biti uzrok korjenitih promjena koje ne želimo. No, veseli činjenica da naš "dobri stari" Jadran još uvijek uvelike zadržava izvorni biodiverzitet odnosno biološku raznovrsnost, prenosi HRT.

Zagrijavanje na kratke i duge staze

To zagrijavanje, koje traje već tjednima, ugrijalo je površinu cijelog Jadranskog mora na vrijednosti od oko pet stupnjeva više od prosjeka za ovaj dio godine, prema podacima Europske službe za more.

- Rekordne temperature mora zadržavat će se sve dok bude trajao aktualni toplinski val, a ako nekad tijekom ljeta bude zapuhala malo jača bura - tada ćemo i mi i svijet u moru privremeno "odahnuti", odnosno temperature mora uz našu obalu bi se snizile - rekao je znanstvenik s Instituta Ruđer Bošković Ivica Vilibić.

Jednako veliki problem uz zagrijavanju same površine mora predstavljaju promjene u dubokim dijelovima Jadrana. Taj porast je posljedica donosa topline s površine mora, pa se stoga može očekivati i daljnji porast temperature u cijelom stupcu mora. Sve to značajno utječe na biljni i životinjski svijet u moru, pogotovo na vrste koje su manje pokretne i manje prilagođene većim promjenama temperature, a jedna od posljedica zagrijavanja jest i širenje stupca mora, odnosno porast razine mora.

Sasvim je samo po sebi jasno da zbog svega navedenog zagrijavanje na duge staze, tj. dugotrajnije promjene mijenjaju situaciju u staništima.

Nove vrste

Mi od 1990-ih godina imamo stalno mjerenje otvorenog mora i to nam je još bolji pokazatelj. Ne samo ono u priobalju gdje se lako zagrije more, nego i duboki sloj, 200-800 metara dubine i to je u zadnjih 30 godina jedan stupanj poraslo i ima trend povećanja. I to nije baš bezazleno! Niti se treba olako shvatiti.

- Zabilježili smo neke vrste toplijih mora koje ulaze sa strujom i neke se zadrže za toplije sezone. One se zimi ne uspijevaju održati, ali se mali broj uspije održati. Ipak, stanje u Jadranu je dobro, njegova visoka biološka raznolikost se održava, domaće vrste uspješno ograničavaju rast populacije došljaka - otkrila je morska biološka oceanografkinja Mirna Batistić.

Inače, tijekom posljednja je tri desetljeća zabilježen dolazak 46 novih vrsta riba u Jadransko more, u kojem živi više od 460 vrsta riba. Jedna od najgorih invazivnih vrsta vatrenjača, podrijetlom iz Indo-Pacifika, a jedna od najubojitijih je plavotočkasta trumpetača.

Gotovo da nema svojstva mora koje se ne mijenja u posljednjim desetljećima. Primjerice kemija mora - količina otopljenog kisika u dubljim slojevima je vrlo osjetljiva na ovakve promjene, te se smanjuje u dubokim morima. Ovo je naravno pojava koja se ne događa samo u Jadranu nego u cijelom svijetu.

Znanstvenici ne mogu biti sigurni što će se dogoditi, ali ako temperatura mora nastavi rasti, more bi moglo postati stanište za toplovodne vrste. U tom slučaju bi ove domaće vrste umjerenih mora mogle doživjeti povlačenje, recesiju. No, to još nije situacija, barem prema znanstvenicima, od koje treba strahovati u vrlo bliskoj budućnosti.

J.T.

PROČITAJTE JOŠ:

Invazija otrovnih vatrenjača na Jadran se nastavlja - Stručnjaci savjetuju: ”Čuvajmo hobotnice i kirnje, jer oni ih jedino mogu kontrolirati!”

Poznata kao vatrenjača, riba lav ili riba paun, Pterois miles je invazivna indo-pacifička vrsta koja je poznata po štetnosti za lokalne ekosustave. Ozloglašena je zbog svoje izdašne ishrane autohtonim ribljim vrstama, te brzog širenja na koloniziranim područjima Sredozemlja. Sve bodlje na tijelu su otrovne te se kod uboda javlja izuzetno

Morski HRJurica Gašpar

Znanstvenik s Ruđera: “Jadran ne može biti najčišći na planetu, ali je za sada dobro”

Dr. sc. Martin Andreas Pfannkuchen, predstojnik Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković, rekao je da Jadransko more ne može biti najčišće na planetu, ali da je stanje za sada još dovoljno dobro, a upozorio je i na ugrozu bioraznolikosti i gubitak bitnih habitata. Centar za istraživanje mora, čije je

Morski HRJurica Gašpar