Otvoren je novi moderni bolnički kompleks KBC-a Rijeka na Sušaku

RIJEKA - Prigodnom svečanosti na Sušaku je otvoren novoizgrađeni bolnički kompleks Kliničkog bolničkog centra Rijeka.

Novi objekti imaju ukupno 70.000 četvornih metara, od čega medicinski dio u glavnoj zgradi zauzima 40.000 četvornih metara. Centralna bolnička zgrada broji ukupno osam etaža, od kojih su u dvjema podzemnima garaže s oko 400 parkirnih mjesta. Pored zgrade s medicinskim uslugama, izgrađen je termo-ekonomski blok s višeetažnom garažom te parkiralištem na krovu s ukupnim brojem od oko 180 parkirnih mjesta.

U glavnoj zgradi kompleksa, onoj bolničkoj, omogućeni su vrhunski uvjeti za pružanje sofisticiranih medicinskih usluga, kao što je novoopremljeni hitni prijem za djecu i hitni prijem za žene, polikliničke ambulante, operacijske sale, rađaonice, jedinice intenzivnog liječenja, bolesničke sobe, sobe za babinjače, djecu i roditeljsku pratnju, predavaonice i prostor namijenjen odvijanju vrtićkog i školskog programa za djecu pacijente.

Novoizgrađena bolnička zgrada na Sušaku time će ujediniti sve bolničke sadržaje trenutačno smještene na lokalitetu Kantrida i na Klinici za ginekologiju i porodništvo s lokaliteta Rijeka. Također, u istom objektu objedinit će se svi centralni laboratorijski prostori, oni Kliničkog zavoda za laboratorijsku dijagnostiku, Kliničkog zavoda za transfuzijsku medicinu, uključujući prostore za dobrovoljne darivatelje krvi te prostori Kliničkog zavoda za mikrobiologiju i Kliničkog zavoda za patologiju i citologiju.

Izgradnja novog bolničkog kompleksa KBC-a Rijeka povijesni je korak za Rijeku, bolnički sustav i novu kvalitetu KBC-a Rijeka, čijim uslugama gravitira oko 600.000 građana Primorsko-goranske, Istarske te Ličko-senjske županije, ali zbog geografske pozicioniranosti i sve brojniji turisti. Svojim uslugama opskrbljivat će u liječenju i pružanju zdravstvene skrbi primarno žene i djecu, no pod novim krovovima mjesto će naći i druge klinike i zavodi te nemedicinske službe koje su od vitalne važnosti za funkcioniranje cijelog KBC Rijeka.

Nakon pripremnih radova u rujnu 2019. započela je izgradnja objekata tzv. 2. faze projekta koji će omogućiti da KBC Rijeka djeluje na dva lokaliteta – riječkom i sušačkom.

Svečanom otvorenju prisustvovali su predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministar zdravstva Vili Beroš, gradonačelnik Grada Rijeke Marko Filipović, zamjenik riječkog gradonačelnika Goran Palčevski, župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina, ravnatelj KBC-a Rijeka Alen Ružić i predsjednik Upravnog vijeća KBC-a Rijeka Ratko Salamon.

U izgradnju nove bolnice Grad Rijeka je prepuštanjem nekretnina, dodjelom prava građenja bez naknade i odricanjem od komunalne naknade uložio oko 6 milijuna eura. Također, izgradnjom Kampusa i novog bolničkog kompleksa na Sušaku, povećalo se prometno opterećenje postojećeg raskrižja ulice Vjekoslava Dukića s ulicom Tome Strižića. Ulica Vjekoslava Dukića je prometna poveznica sveučilišnog Kampusa i Kliničkog bolničkog centra Sušak na mrežu gradskih prometnica, a svojim istočnim krakom povezana je na ulicu Tome Strižića. Zbog navedenog prometnog opterećenja, Grad Rijeka pokrenuo je postupak rekonstrukcije raskrižja ovih cesta (Dukićeve i Strižićeve) u kružno raskrižje (rotor) te rekonstrukciju ulice Vjekoslava Dukića u duljini od približno 280 m, a sve navedeno kako bi se obuhvatili i planirani priključci KBC-a na ovu ulicu. Procijenjena vrijednost radova na izgradnji kružnog raskrižja, rotora na spoju Dukićeve i Strižićeve ulice, te rekonstrukcije Dukićeve ulice iznosi 1,12 milijuna eura s PDV-om. Sredstva su osigurana u proračunu Grada Rijeke. Ukupna ulaganja u ove projekte, predstavljaju nastavak ulaganja Grada Rijeke u područje Kampusa i novog KBC-a, odnosno nastavak praćenja izgradnje bolnice izgradnjom potrebne prometne i komunalne infrastrukture.

Novoizgrađene zgrade međusobno su povezane toplim vezama s postojećom glavnom zgradom lokaliteta Sušak. Na etažama zgrada ukupno je montirano 19 dizala, od čega 13 u glavnoj zgradi, od kojih je jedan panoramski i povezuje unutarnji zimski vrt s prvim katom. Tijek izgradnje novog kompleksa bio je stručno obiman i tehnološki vrlo složen, pogotovo jer su tijekom radova ugrađivani najsuvremeniji sustavi prilagođeni potrebama bolničke djelatnosti.

Sam objekt termoekonomskog bloka pripremljen je za useljenje središnje bolničke kuhinje i suvremene praonice rublja. U njemu su smješteni i termoenergetski sustavi, komunikacijski i nadzorno – upravljački sustavi.

I.N.