PRIMOŠTENSKA ČIPKA Tradicija stara više stoljeća pod zaštitom zemljopisnog podrijetla

PRIMOŠTEN - Primoštenska čipka dobila je oznaku zemljopisnog podrijetla. Još jedno je to priznanje čuvaricama naslijeđa koje promiču ručni rad i čuvaju višestoljetnu tradiciju čipkarstva.

Ušiveni su u autentično tradicijsko blago: strast, rad i disciplina.

- Posebna je po tzv. puntima. Grahići, puntokapa, pekljica - objasnila je za HRT Lorenta Gracin iz Udruge primoštenskih čipkarica "Pekljica".

A  1550. godinu čipkarice uvijek iznova ističu. Tada se, kazuju, prvi put spominje danas poznata primoštenska košulja. Ukrašena čipkom.

- Tada se spominje ta košulja grišpanica koja je u stvari ono što mi danas nazivamo opleće. Svečana košulja ženske nošnje - kaže Maja Marinov Janković, predsjednica Udruge primoštenskih čipkarica "Pekljica". 

Nekima je to bio i kruh. Govore čuvarice nasljeđa, bilo je u prošlosti i nekoliko radionica čipke.

- Tečaj je trajao od 1947. do 1951. godine. Organizirala ga je Zadruga, gdje su žene učile šivati - govori Nediljka Šarić, Udruga primoštenskih čipkarica "Pekljica".

Njihov je ručni rad tada odlazio preko granice, i to po paprenoj cijeni.

- Učile su, početnice na koncu, zvali su ga škuri, vjerojatno nekakav konac za ribarske mreže ili slično, da se ne bi potrošio konac koji je bio, u to vrijeme, vrlo skup - rekla je Vinka Pancirov iz primoštenske udruge "Pekljica".

Velik je dio unikata završio pod zemljom. Jer ovdašnje majke, bake i svekrve pokapale su se u čipkom ukrašenoj nošnji. 

Sada je, već šesnaest godina, kažu Primoštenke, umijeće izrade čipke iglom pod zaštitom. 

D.G.