>
Jesu li svi ti beskonačni vezovi zaista ono što apartmanizacija predstavlja na kopnu?
Od još uvijek najveće marine Dalmacija koju je izgradio vizionar Stanislav Antić pa do Draga trebala bi prema planu lokalnih moćnika biti marine u nizu, daleko od strategije održivog u razvoju nautičkog turizma, piše 057info.
I Marina Dalmacija se namjerava širiti s brojem vezova prema Sukošanu. Potom dolazi područje Općine Sv. Filip i Jakov – prvo nasipanje mora za marinu i benzinsku postaju u Sv. Petru, potom na 200 planiranih nautičkih vezova u Turnju za koji se traži još 200. Vrhunac je tzv. nautički vez u sklopu luke za javni promet koja se prodaje kao marina na tržištu.
Je li ta buduća marina svojim dimenzijama "progutala" priobalje i vizuru Sv. Filipa i Jakova. U toj Općini ipak traže povećanje s 300 na 500 vezova.
Niz se nastavlja u Biograd s jednom od najstarijih marina na Jadranu do najnovije u Dragama. Ona je dobila i pet sidara, ali još nije popunjena osim s charter flotom.
Uz dvije marina na otocima, onoj u Preku i Sutomišćici koje su po mjeri mjesta, marine bi rado izgradili i u Jasenicama. I to dvije. Postoje planovi i za Košljun na Pagu za marinu do 600 vezova za koju bi koncesiju trebala dati Država. Sve je to pod motom lokalnih političara koji nude razvoj, a nitko se ne pita za ekologiju i održiv razvoj.
Postoje i drugačiji primjeri poput onog u Vrsima gdje je Općinsko vijeće stopiralo namjeru gradnje oko 200 nautičkih vezova.
Radimo li od naše obale zaista jedno veliko parkiralište za brodove i do kuda to može ići? A prednjači izgleda baš Zadarska županija u kojoj se nalazi 58 od ukupno 224 luke nautičkog turizma u Hrvatskoj, što uključuje marine, sidrišta, privezišta i suhe marine.
J.T.
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev