Plastični otpad ugrožava najudaljenije koraljne grebene na svijetu

Istraživanje koraljnih ekosustava na 25 lokacija diljem Tihog, Atlantskog i Indijskog oceana otkrilo je plastične ostatke iz ljudskih aktivnosti. Studijski tim, predvođen morskim biologom Hudsonom Pinheirom sa Sveučilišta u São Paulu u Brazilu, krenuo je u istraživanje bioraznolikosti na udaljenim grebenima, za koje su istraživači očekivali da su netaknuti. No, prilikom uzorkovanja primijetili su da ta mjesta nisu tako netaknuta kao što su mislili.

Pokazalo se da 77 od 84 ekosustava sadrži makroplastiku, plastične predmete veličine 5 centimetara ili više u promjeru. Istraživači su otkrili da ova vrsta plastičnog otpada čini 88% cjelokupnog ljudskog otpada na grebenima. Ribarske mreže, ambalaža i drugi plastični ostaci prijete divljini u nekim od najdubljih ekosustavu u oceanu.

Velik dio krhotina pronađenih na udaljenijim lokacijama bio je odbačeni ribolovni pribor, uključujući mreže i strune. Na nekim je mjestima tim pronašao dokaze o „ghost fishingu“, što znači da odbačene ribarske mreže nastavljaju loviti i ubijati ribu, zarobljenu u tim mrežama. Razlika u količini makroplastike između dubokih i plitkih grebena može se objasniti različitim ekološkim uvjetima. Primjerice, plitki grebeni izloženi su jačim valovima koji plastiku mogu odnijeti ili gurnuti u dubini. Navedeno rezultira većom količinom makroplastike u dubljim morskim grebenima.

Konačno malo lijepih vijesti: Znanstvenici pronašli nove koralje na Velikom koraljnom grebenu

Prema AIMS-ovom izvještaju, na sjeveru i u središtu koraljnog grebena, pokazuju se ohrabrujući znakovi oporavka. Nakon što su znanstvenici godinama bilježili propadanje Velikog koraljnog grebena, napokon su objavili malo dobrih vijesti. Prema izvješću koje je objavio Australski institut za morske zn…

Morski HRIvelina Gašpar

Osim toga, kako ribe postaju sve rjeđe u plićim vodama, sve više ribara okreće se dubokomorskom ribolovu, što doprinosi povećanoj količini otpada u dubljim ekosustavima. Posljedice prisutnosti plastičnog otpada u koraljnim ekosustavima mogu biti katastrofalne. Užad i mreže mogu se zapetljati u koralje, uzrokujući njihovo lomljenje, dok plastični ostaci mogu sadržavati štetne bakterije i mikroorganizme koji oštećuju koralje. Brojna istraživanja također su povezala prisutnost plastike s bolestima koralja, što dodatno prijeti njihovom opstanku.

S obzirom na trenutne pregovore o globalnom sporazumu Ujedinjenih naroda za zaustavljanje onečišćenja plastikom, postaje neophodno razmisliti o učinkovitim rješenjima za eliminaciju ovog problema u najdubljim koraljnim grebenima. Morski biolog Hudson Pinheiro poziva pregovarače da razmotre subvencije i druge poticaje za poticanje ribara na smanjenje korištenja plastike ili razvoj biorazgradivih materijala, koji bi mogli pomoći u suzbijanju kontaminacije ovih ekosustava, prenosi portal Klimatske promjene.

Zvukovi poput “klik, klak” ukazuju na zdravlje koraljnih grebena | | Morski HR

Praćenje bolesnih koralja skupo je i naporno. Međutim, nova istraživanja pokazuju da znanstvenici to isto mogu učiniti, ni više ni manje, nego slušanjem koralja. Zvuk pucketanja, poput mlijeka koje se

Morski HRIvelina Gašpar

I.B.