Plomin je nekada bio poznati grad pomoraca i brodovlasnika

PLOMIN - U davna vremena Plominom su gospodarili Liburni, a nakon što je potpao pod rimsku vlast, postao je vrlo značajna luka i trgovačko središte. U 19. i 20. stoljeću bio je to pravi grad pomoraca i brodovlasnika.

U jednom periodu 19. stoljeća, cijela obala Liburnije od Voloska preko Lovrana, Mošćenica, Bršeća do Plomina, bila je usmjerena na more.

Najintenzivniji razvoj pomorstva na istočnoj obali Istre od Liburnije preko Plominštine i Labinštine do Raškog kanala zbio se u drugoj polovici 19. stoljeća, a najsnažniji razvoj u prvoj polovici 20. stoljeća.

U tom smislu vrijedi spomenuti Crkvu Svetog Jurja u Plominu, uvelike zbog zavjetnih darova plominskih pomoraca koji su se ovdje skrušeno molili za zaštitu i blagostanje. Bio je to pravi grad pomoraca i brodovlasnika.

Romanička crkva Sv. Jurja prva je plominska župna crkva kojom dominira zvonik visok 15 m, jedan od tri romanička zvonika sačuvana u Istri. Nadaleko je, međutim, poznata po Plominskoj ploči iz 11. stoljeća, uzidanoj na vanjskom zidu.

Plominski natpis kamena je ploča s reljefnim prikazom ilirsko-rimskog boga Silvana, drevnog zaštitnika flore i faune, te naknadno dodanim glagoljskim natpisom. Moguće je da je crkva nastala na mjestu nekadašnjeg ilirskog hrama.

Glagoljski natpis na reljefu jedan je od najstarijih pronađenih glagoljskih natpisa uopće.

Reljef je jedan od najstarijih materijalnih i pisanih dokumenata o prisustvu Slavena na ovim prostorima, a zbog povijesne vrijednosti 1971. godine bio je izložen u Parizu na izložbi Umjetnost na tlu Jugoslavije. Potom je pohranjen u Zagrebu.

Pročelje crkvice danas ima njegov otisak.

Natpis sadrži oblu glagoljicu koja je u Hrvatskoj korištena prije uglate, a ovaj plominski natpis, za kojega se pretpostavlja da je stariji i od Baščanske i Valunske ploče ili Krčkog natpisa, ubrajamo u najstarije spomenike hrvatskog jezika.

Jedno od najstarijih istarskih naselja

Plomin je jedno od najstarijih istarskih naselja. Antička Phlanona, talijanska Fianona, još je jedan utvrđeni gradić opasan srednjovjekovnim bedemima iz 13. i 14. stoljeća te renesansnim obrambenim zidovima iz 16. i 17. stoljeća.

Smješten je u podnožju istoimene Plominske gore, na uzvisini od 168 metara iznad Plominskog zaljeva i drage. S jedne strane pogled seže prema Velim vratima na Kvarneru, otoku Cresu i Rijeci, a s druge prema istarskom kopnu.

Nastao je na mjestu prapovijesne gradine iz 2. tisućljeća p.n.e. Njime su u 1. tisućljeću p.n.e. gospodarili Liburni. U antičko vrijeme, nakon što je potpao pod rimsku vlast, postao je još značajnija luka i trgovačko središte.

Plomin je bio najisturenija zapadna točka antičke provincije Dalmacije. Nakon pada zapadnog rimskog carstva, promijenio je nekoliko vladara - Istočni Goti, Bizant i Langobardi, a od 788. bili su to Franci.

U vrijeme Mlečana bio je i najizloženija mletačka utvrda na istočnoj obali Istre, a teško je stradavao u mletačko-austrijskim sukobima u 16. i 17. stoljeću. Između svjetskih ratova našao se u sklopu fašističke Italije, a kraj Drugog svjetskog rata dočekao je gotovo opustošen.

Iako danas u Plominu živi tek stotinjak stanovnika, bogata prošlost i blizina prirodnih znamenitosti utječu na sve veći posjet gostiju i razvoj turističkih kapaciteta.

U Plominu su danas sačuvana sjeverna vrata kroz koja se ulazilo u grad. Župna crkva Bl. Djevice Marije iz 15. stoljeća mjesto je gdje se može vidjeti zanimljivo gotičko raspelo te značajnu fresku Bogorodice hraniteljice, kamenu kustodiju iz 1499., drvene kipove Sv. Antuna Pustinjaka, Majke Božje s djetetom i Sv. Roka i renesansne korske klupe i tzv. zlatni oltar iz 17. stoljeća.

Otkrivena je i velika zidna freska slikara Alberta iz Kostanza koju je naslikao 1475. Na gradskom trgu nalazi se komunalna palača La Tura. Otuda kreće mreža malih i uskih uličica koje isprepliću kamene zgrade za koje se čini kao da izranjaju iz stijena.

Plomin krase renesansne i barokne zgrade-palače, a koliko je mjesto staro govori i zapis Artemidora iz drevnog Efeza koji ga u svojim spisima spominje već stote godine p.n.e. kao Flánon.

B.K.

PROČITAJTE JOŠ:

Vrsi - najpomorskije mjesto na svijetu

U Vrsima ima oko 1800 stanovnika i, kada se uzme u obzir da ih je preko 700 bilo na moru, taj odnos podržava Vršane u tvrdnji da žive u najpomorskijem mjestu na svijetu. Malo ljudi zna da je mjesto Vrsi poluotok koji ima 35 kilometara obale. Za sebe

Morski HRBlanka Kufner