Ploveći vs. Kameni gradovi

Pri svakom uplovljavanju kruzeri su atrakcija. Jednako i privremenim stanovnicima tih plovećih gradova atraktivni su ovi kameni pored kojih se nezgrapni golijati privežu. Tek u posljednje vrijeme povlačimo pitanje posljedica te goleme količine buke, zagađenja zbog pražnjenja tankova i nevjerojatne količine ispušnih plinova, vibracija golemih motora i uništavanja flore i faune uz obalu uslijed rada propelera.

Posljednji slučaj u Boki Kotorskoj gdje se uslijed snažnog naleta vjetra i morskih struja mega kruzer jedva održavao da ne udari u kopno, pokazao je kako malo nedostaje do potpune katastrofe. Vjerojatno nitko ne zna, a svjetioničari na otoku Sušcu su svjedočili 2012. godine, kako je falilo tek nekoliko metara, da jednako velik brod udari u litice ispod lanterne i tako dobijemo vlastitu Costa Concordiju. Spasilo ga je duboko more i reakcija u zadnji čas.

SAMO BROJKE: Koliko kruzeri zagađuju, a koliko donose novca?

Znanstvena mjerenja su pokazala da samo dva kruzera zbog jeftinog goriva (visokosumpornog mazuta) zagađuju okoliš više nego svi automobili zajedno u cijeloj Hrvatskoj! U Dubrovniku ih se odjednom zna privezati 5, na sidru ih zna istodobno biti još nekoliko. Konkretno, ispred ovog grada najveće je taloženje sumpora u moru od 31,13 kg/ha. Za usporedbu, tolerantna i normalna količina bi bila između 5-6 kg /ha. Samo jedan prosječan kruzer s oko 3000 putnika, istovari u more pola milijuna litara smeća tjedno. Podsjetimo još jednom, ispred Dubrovnika ih se zna nanizati 5 i više… a u svakome bude i oko 5000 putnika!

Zarađujemo li toliko od kruzera? Pa baš i ne. Naprotiv, dr. Hrvoje Carić s Instituta za turizam je prije nekoliko godina iznio podatak da naša zemlja godišnje sveukupno od posjeta kruzera zaradi oko 53 milijuna eura, ali ekološka šteta koju ostave, penje se na preko 338 milijuna eura. Treba znati kako je ovaj izračun izrađen prije svježih i puno viših brojki u dolasku ovih plovećih k našim kamenim gradovima.

Ubij stado radi šnicle

Top destinacija kružnih putovanja je Venecija koju je turizam koštao na mnoge načine. Stanovnici grada koji tone na neslužbenom referendumu prošle godine izjasnili su se s nevjerojatno visokih 99 posto za zabranu i pronalazak nekog drugog pristaništa, izvan lagune za mega kruzere.

Hrvati se iz svojih kamenih još uvijek dive plovećim gradovima. Dapače, grade im luke zbog čega ulaze u kredite, da bi u nekim slučajevima iste luke davali u dugoročne koncesije za smiješan novac. Naslagat će kruzera koliko god može stati.

Ubijemo li ne kravu, već cijelo stado da bi se pohvalili sočnom šniclom – mogli bi sutra biti gladni.

Možemo se stoga svakako diviti odabiru fotografije Borisa Kačana za ovaj tjedan, a možemo je shvatiti i kao upozorenje na krhkost odnosa plovećih i kamenih gradova.

D.G.

BORIS KAČAN PHOTOGRAPHY