>
  2 min. čitanja

Podzemni svijet krša: Dinaridi

Podzemni svijet krša: Dinaridi
Foto: Lucija i Rade Jug / NP Krka

Nakon inicijalnog reljefa i temeljnog fenomena sedre, Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ u novom ciklusu tekstova predstavlja bogatstvo i raznolikost podzemlja. Iz tjedna u tjedan saznajte sve o spletu špilja i jama i živom svijetu koji je nastao u okrilju tame i vode. Ali i ovdje valja početi od početka, od krša.

Dinarski krš jedno je od najvećih krških područja u Europi i svijetu. Obuhvaća područje Dinarida, planinskog lanca nazvanog po planini Dinari, smještenoj na granici između dalmatinskog dijela Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Najveći dio dinarskog krša nalazi se na području Hrvatske. Zbog jedinstvenih prirodnih obilježja, geoloških karakteristika, špiljske faune i ljepote, Dinarski krš pripada svjetskoj prirodnoj baštini.

Podrijetlo riječi krš izvodi se iz indoeuropskog korijena kar, što znači kamen, kameniti kraj. Riječ krš u Hrvatskoj se prvi put spominje 1230. godine u povelji Jurja Pariježića kojom je doniran „kras“, lokalitet u blizini mjesta Dobrinj na otoku Krku. Pojam krš prihvaćen je na globalnoj razini, a brojni nazivi krških fenomena s područja Dinarida uvedeni su u originalnom obliku i u međunarodnu terminologiju (uvala, kamenica, ponor, dolina, hum i polje).

Općenito, krš je specifični reljef koji se razvija na podlozi građenoj od topljivih stijena. Okršavanje je stalan proces pa se reljef pod njegovim utjecajem stalno oblikuje i mijenja. Sudar struktura bivše Jadransko-dinarske karbonatne platforme sa strukturama Euroazije koji se dogodio u mlađem eocenu, prije oko trideset pet milijuna godina, uzrokovao je izdizanje do tada istaloženih karbonatnih stijena i nastanak planinskog lanca Dinarida. Dinarski krš sada se nalazi u fazi razvijenog i zrelog krša s jako okršenim podzemljem, brojnim vrtačama, dolinama, poljima i bogatom podzemnom hidrografskom mrežom.

Procjenjuje se da krš prekriva gotovo 50 % površine Hrvatske. U hrvatskim dijelovima dinarskog krša najintenzivniji primjeri karstifikacije zabilježeni su u kredi i od eocena do paleocena. Velika površina i debljina krša zaslužne su za bogatstvo oblika reljefa (površinskih i podzemnih) i drugih pojava u hrvatskom kršu.

Više informacija o Dinarskom kršu pročitajte na službenim mrežnim stranicama Nacionalnog parka „Krka“.

Sponzorirani sadržaj

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.