Pogledajte kokota kako doslovno "hoda" po dnu dok traži hranu

U pulskom Aquariumu uspjeli su snimiti „hodanje“ kokota letača (Dactylopterus volitans) po dnu bazena – ponašanje karakteristično za porodicu Dactylopteridae. Zapravo je riječ o prekopavanju sedimenta trbušnim perajama u potrazi za hranom: mekušcima, rakovima ili manjim ribama.

Kada pronađe plijen, lovi ga prilagođenim prednjim dijelovima prsnih peraja koji nalikuju na prste, dok se stražnji dio širi kako bi održavao ravnotežu tijekom lova. Raširenim prsnim perajama koja podsjećaju na krila, signalizira opasnost i pokazuje svoju veličinu kako bi zastrašio grabežljivce. No, suprotno popularnom mišljenju i svojem imenu, njima ne jedri zrakom, već pod morem, jer kao pridnena vrsta nastanjuje pjeskovita i muljevita dna Sredozemnog mora i toplijih dijelova Atlantika.

Zanimljivo je da po izgledu i načinu života jako sliči ribama iz porodice štitoglavki (Triglidae), poput lastavice balavice (Chelidonicthys lucernus), koje su autohtone jadranske vrste. Unatoč tome, srodniji je morskim konjicima te se u sjeverni Jadran proširio iz Sredozemnog mora tek prije par godina. Obje porodice glasaju se titranjem mišića u kontaktu s plivaćim mjehurom, a ispuštaju zvuk poput režanja.

Kokot letač raspoznaje se po velikoj glavi, dvjema slobodnim šipčicama ispred prve leđne peraje, raznobojnim pjegama po tamnosmeđem tijelu te modro obrubljenim „krilima“.Iako jestiva, nije gospodarski naročito značajna vrsta te se ne smatra kvalitetnom ribom, osim u nekim područjima poput Obale bjelokosti.

Vjeruje se da bi želatin dobiven iz kože ove ribe našao primjenu u prehrambenoj industriji kao zamjena za goveđi ili svinjski, čime bi postao traženiji u budućnosti. Prema IUCN-ovoj Crvenoj listi ugroženih vrsta, ubraja se u kategoriju najmanje zabrinjavajućih.

D.G.