Premale kazne za divljake koji uporno bespravno grade i devastiraju okoliš

Bespravna gradnja i nezakoniti zahvati u prostoru sve su češći i na područjima pod bilo kakvim oblikom zaštite prirodnog krajolika. Tako se, primjerice, gotovo polovica predstavki Građevinskoj inspekciji u Dalmaciji odnosi na nezakonitu gradnju u zaštićenim i izvangrađevinskim područjima. No, nije samo gradnja problem, bilo kakav neovlašteni zahvat u prostoru- devastacija je okoliša, a kazne su premale da odvrate investitore.

Predivna uvala na otoku Murteru. Ekološki zaštićeni obalni pojas. I kamp koji se ruši jer tu nije smio biti.

- Naša županija je izrazito prirodno bogata, raznolika i jednostavno su upravo ti atraktivni lokaliteti na meti, na listi želja - kaže za HRT Anita Babačić Ajduk, ravnateljica JU Priroda Šibensko-kninske županije. 

Investitora koji, od planinskog dijela županije i parka prirode do obale, ostavljaju ožiljke u zaštićenom prostoru. Na koje čuvari prirode često nailaze. Jer sankcije za nezakoniti zahvat su - minorne.

- Kazne koje na kraju dođu su, moram priznati male i nikakve, i zapravo sve te investitore ne odvraća, da se tako izrazim, od njihovih daljnjih aktivnosti - kaže Marko Plenča Mudrić, čuvar prirode I. Vrste.

- Ne radi se isključivo i uvijek o bespravnoj gradnji nego se radi i o zahvatima koji nisu dopušteni u zaštićenom području - znači to su sve neke predradnje koje se trebaju utvrditi - pojašnjava Babačić Ajduk.

Ljudi se često pozivaju na pravo vlasništva, posebice na poljoprivrednim područjima. No ako se ono nalazi i u zaštićenom prostoru, bez izdanih uvjeta zaštite prirode ne može se ništa.

- Vrlo često se dešava da ljudi krenu sa zahvatom i odrade ga možda djelomično, nekad cjelovito - u tom slučaju informacija dolazi do nas, ali retroaktivno mi ne možemo postupati. Nama se trebaju obratiti prilikom pripreme projekta - ističe Sanja Slavica Matešić, pročelnica Upravnog odjela za zaštitu okoliša, prostorno uređenje, gradnju i komunalne poslove Šibensko-kninske županije

No neki, čini se, to namjerno zaboravljaju.

- Za naglasiti je, na žalost, da su kazne, hajdemo reći ružnim rječnikom, stimulativne! Definitivno bi trebale biti veće kako bi nastojali zaštititi prostor - smatra Babačić Ajduk.

Za neovlašteni zahvat u zaštićenom prostoru kazne su od 600-tinjak do malo više od 3 tisuće eura, a za bespravnu gradnju - i veće. Kaznenim zakonom propisana je čak i zatvorska kazna gradi li se na prostoru zaštićenih prirodnih vrijednosti. U posljednje 4 godine šibenski Općinski sud, primjerice, donio je 7 takvih presuda, ali u zatvoru nitko nije završio jer su kazne izrečene s primjenom uvjetne osude.

Ana Bralić